Zdravlje

Cistoskopija – pregled, trajanje, nalaz, iskustva i cena

Cistoskopija predstavlja vrstu dijagnostičke metode u okviru koje je moguće obaviti detaljan pregled bešike, kao i detaljan pregled mokraćnih kanala.

Ova vrsta dijagnostičke metode, koja se važno je napomenuti opravdano smatra jednom od najpouzdanijih dijagnostičkih metoda koje se obavljaju u cilju pregleda gore pomenutih organa urinarnog sistema, obavlja se uz pomoć upotrebe specijalnog medicinskog instrumenta, koji se naziva cistoskop.

Ono što je pritom takođe veoma važno napomenuti, jeste da se pri određenim okolnostima, cistoskopija može definisati ne samo kao vrsta dijagnostičke metode, već i kao vrsta terapijske metode, koja se kao takva sprovodi u cilju saniranja određenog oblika zdravstvene smetnje koja je izražena recimo na bešici ili u unutrašnjosti mokraćnih kanala.

Konkretnije, u okviru obavljanja cistoskopije, moguće je recimo izvršiti uklanjanje sitnijih kamenčića koji su prisutni u unutrašnjosti bešike ili pak u unutrašnjosti mokraćnih kanala, a takođe je moguće i obaviti uklanjanje manjih izraslina koje su izražene u unutrašnjosti bešike ili u unutrašnjosti mokraćnih kanala.

Ukoliko je to potrebno, u okviru obavljanja cistoskopije, moguće je i paralelno izvršiti uzimanje uzorka  koji će potom biti prosleđen na obavljanje patohistološke analize.

Cistoskopija – postupak pripreme pacijenta

Kako bi cistoskopija mogla da se obavi maksimalno kvalitetno i kako bi samim tim prvenstveno mogla da posluži kao pouzdana i precizna dijagnostička metoda, njenom obavljanju, treba da predhodi adekvatna priprema pacijenta.

Priprema pacijenta za obavljanje cistoskopije, obuhvata krajnje jednostavan i lako izvodljiv postupak koji se u određenom smislu i meri razlikuje u odnosu na činjenicu da li se cistoskopija izvodi u analgo-sedaciji ili se pak izvodi uz upotrebu analgetskog gela.

U oba slučaja, neposredno pre samog obavljanja cistoskopije, neophodno je da pacijent mokri, kako bi njegova bešika bila oslobođena od sadržaja mokraće, to jest kako bi bila prazna.

Ukoliko govorimo o cistoskopiji koja se izvodi u analgo-sedaciji, u postupak pripreme pacijenta za njeno obavljanje, treba da bude uključeno i obavezno isključivanje konzumiranja hrane i tečnosti (uključujući i vodu) i to u periodu koji obuhvata ukupno šest sati pre trenutka započinjanja obavljanja cistoskopije.

Sa druge strane, ukoliko govorimo o cistoskopiji koja se izvodi uz upotrebu analgetskog gela, tada isključivanje konzumiranja hrane i tečnosti nije neophodno, niti čak potrebno uključiti u postupak pripreme pacijenta.

Bez obzira na to da li govorimo o cistoskopiji koja se izvodi u analgo-sedaciji ili o cistoskopiji koja se izvodi uz upotrebu analgetskog gela, u pojedinim slučajevima, tačnije pri određenim okolnostima, postupak pripreme pacijenta za obavljanje cistoskopije može podrazumevati i obavezno konzumiranje određene doze antibiotika, koji imaju za cilj da kroz svoje delovanje neutrališu mogućnost eventualnog nastanka infekcije unutar organizma, usled obavljanja cistoskopije.

loading...

Nešto što je takođe potrebno uključiti u postupak pripreme pacijenta za obavljanje cistoskopije i to bez obzira na činjenicu da li govorimo o cistoskopiji koja se izvodi u analgo-sedaciji ili o cistoskopiji koja se izvodi uz upotrebu analgetskog gela, jeste prekid konzumiranja medikamenata koji svojim delovanjem mogu podstaći krvarenje. Takvim medikamentima, smatraju se „Aspirin“, „Farin“, „Brufen“, „Diklofenak“, „Diklofen Duo“ i slični lekovi.

Cistoskopija – pregled

Kao što na osnovu prethodnog segmenta ovog teksta možete i sami da zaključite, pregled kakav je cistoskopija, izvodi se tek nakon što se najpre obavi celokupan postupak pripreme pacijenta.

Kada je pacijent adekvatno pripremljen za obavljanje cistoskopije, tek tada može da se pristupi obavljanju ove vrste pregleda.

Obavljanje ove vrste pregleda, započinje tako što pacijent zauzima ležeći položaj i to tako da su mu obe noge presavijene u predelu kolena.

Dok je pacijent u takvom položaju, u njegovu venu se uvodi igla kroz koju se ubrizgava odgovarajuća doza anestetika (ukoliko se cistoskopija izvodi u analgo-sedaciji), odgovarajuća doza medikamenta ili pak odgovarajuća doza infuzionog rastvora.

Zatim, pre nego što se konkretno pristupi obavljanju cistoskopije i dok ubrizgani anestetik, medikament ili infuzioni rastvor ne počnu da deluju, pristupa se dezinfekciji genitalija pacijenta i to uz pomoć upotrebe antiseptičkog rastvora.

Tek nakon opisanih postupaka, lekar koji će obaviti pregled kakav je cistoskopija, uzeće medicinski instrument koji mu je za takav čin neophodan, a to je cistoskop i lagano će kroz uretru, to jest kroz mokraćnu cev pacijenta pažljivo početi da ga uvodi prema, tačnije sve do unutrašnjosti bešike.

Kako bi medicinski instrument kakav je cistoskop mogao neometano i jednostavno da klizi najpre kroz unutrašnjost uretre, a zatim i sve do same unutrašnjosti bešike, potrebno je da se na njega prethodno nanese odgovarajuća količina specijalnog medicinskog lubrikanta.

Upotreba specijalnog medicinskog lubrikanta, osim što omogućava neometano i jednostavno kretanje cistoskopa kroz mokraćne puteve, ujedno sprečava da dođe do stvaranja bilo kog oblika iritacije organa urinarnog sistema u toku obavljanja cistoskopije.

Ono što je pritom potrebno naglasiti, jeste da upotreba medicinskog lubrikanta u okviru obavljanja cistoskopije pri određenim okolnostima sama po sebi nije dovoljna kako bi omogućila neometano i jednostavno kretanje cistoskopa kroz unutrašnjost mokraćnih puteva.

Konkretno, ukoliko lekar proceni da pacijent ima prirodno izuzetno usku mokraćnu cev, on će pre nego što u nju uvede cistoskop, u nju najpre uvesti specijalni medicinski instrument koji ima zadatak da proširi mokraćni kanal i da ga pripremi za uspešno uvođenje cistoskopa.

Onda kada se u okviru obavljanja cistoskopije cistoskop uvede sve do unutrašnjosti bešike, kroz njega se u unutrašnjost bešike polako ubrizga odgovarajuća količina sterilnog rastvora koji deluje tako što širi bešiku i što samim tim njene zidove i njenu celokupnu unutrašnjost čini preglednijim.

Pri određenim specifičnim okolnostima, to jest ukoliko za tim ima potrebe, u toku obavljanja cistoskopije, u unutrašnjost mokraćnih puteva, pa samim tim i u unutrašnjost bešike, kroz cistoskop, mogu se dodatno uvoditi različiti specijalni medicinski instrumenti, uz pomoć kojih se recimo može obaviti odstranjivanje različitih oblika izraslina ili pak sadržaj kamenčića, ili uz pomoć kojih se može izvršiti uzimanje uzorka koji će potom biti prosleđen na obavljanje patohistološke analize.

Cistoskopija – trajanje pregleda

Trajanje pregleda kakav je cistoskopija, u određenoj meri je individualno i zavisi prvenstveno od toga da li govorimo o cistoskopiji koja se može definisati kao isključivo dijagnostička metoda ili pak govorimo o cistoskopiji koja se pored toga što se u osnovi definiše kao dijagnostička metoda, paralelno može definisati i kao terapijski postupak.

Naime, ukoliko se cistoskopija izvodi isključivo u cilju dijagnostikovanja i ostvarivanja preciznog i jasnog uvida u zdravstveno stanje organa urinarnog sistema, u tom slučaju, obavljanje cistoskopije traje svega nekoliko minuta.

Međutim, ukoliko se u okviru obavljanja cistoskopije, paralelno obavlja i određeni terapijski postupak, tada obavljanje cistoskopije traje najčešće oko deset minuta, a retko može potrajati i duplo duže, to jest oko dvadeset minuta.

Cistoskopija – nalaz

Nalaz, to jest rezultate cistoskopije, u ogromnoj većini slučajeva, moguće je dobiti odmah po završetku obavljanja ove vrste dijagnostičke metode.

Takve nalaze, koji su važno je napomenuti maksimalno pouzdani i koji kao takvi omogućavaju vrlo detaljan i jasan uvid u zdravstveno stanje organa urinarnog sistema, potrebno je da protumači urolog koji je i sproveo obavljanje cistoskopije.

Okolnosti pri kojima kompletne nalaze cistoskopije nije moguće dobiti odmah po završetku obavljanja ove vrste dijagnostičke metode, zapravo su okolnosti pri kojima je u okviru obavljanja cistoskopije izvršeno i uzimanje uzorka koji je potom prosleđen na patohistološku analizu.

U tom slučaju, period čekanja kompletnih nalaza cistoskopije, može obuhvatati nekoliko dana, do najviše nedelju dana, u zavisnosti od urgentnosti situacije u kojoj je pacijent, ali i u zavisnosti od medicinske ustanove i laboratorije u kojoj se obavlja cistoskopija, kao i patohistološka analiza.

Tek po ostvarivanju kompletnog uvida u nalaze, to jest u rezultate nalaza cistoskopije, lekar pacijentu koji je bio podvrgnut obavljanju cistoskopije, može odrediti adekvatnu terapiju i može ga uputiti u odgovarajući postupak lečenja zdravstvenog problema koji je eventualno prisutan.

Neretko, postupak obavljanja cistoskopije, potrebno je ponoviti po završetku sprovođenja terapije koja je imala za cilj da dovede do izlečenja zdravstvenog problema koji je eventualno dijagnostikovan u okviru prvog obavljanja cistoskopije.

U tom slučaju, cilj ponovnog obavljanja cistoskopije, jeste da ustanovi meru efikasnosti delovanja terapije koja je prethodno sprovedena.

Cistoskopija – iskustva

Zaključak koji je proistekao iz iskustava ogromne većine pacijenata koji su bili podvrgnuti obavljanju cistoskopije, odnosi se na činjenicu da je reč o potpuno bezbolnom obliku pregleda.

Ukoliko se cistoskopija ne izvodi u analgo-sedaciji (uz delovanje totalne anestezije), već ukoliko se izvodi uz upotrebu i uz delovanje analgetskog gela (tada je pacijent budan i savršeno svestan), onda u toku obavljanja cistoskopije može doći do nastanka i do razvoja određenih oblika osećaja neprijatnosti kojima je pacijent izložen, a koje se odnose prvenstveno na prisustvo potrebe za mokrenjem i na osećaj nadraženosti bešike.

Baš iz upravo pomenutog razloga, potrebno je da bešika pacijenta bude prazna, tačnije ispražnjena neposredno pre samog započinjanja obavljanja cistoskopije.

Ukoliko se cistoskopija izvodi u analgo-sedaciji, pacijent se budi najčešće sat vremena po završetku obavljanja cistoskopije i odmah po buđenju, može da se vrati obavljanju uobičajenih životnih aktivnosti, koje uključuju i normalno konzumiranje hrane i tečnosti.

Ako se cistoskopija pak izvodi uz upotrebu i uz delovanje analgetskog gela i ukoliko je pacijent samim tim budan tokom čitavog postupka obavljanja cistoskopije, u tom slučaju, paciijent se doslovno odmah po završetku obavljanja cistoskopije može vratiti obavljanju uobičajenih životnih aktivnosti, koje takođe kao i u prethodno opisanim okolnostima uključuju i normalno konzumiranje hrane i tečnosti.

Nešto o čemu pacijenti koji su bili podvrgnuti obavljanju cistoskopije takođe svedoče, jeste da neposredno nakon obavljanja ove dijagnostičke metode može doći do stvaranja pojačane učestalosti mokrenja i do pojave peckanja prilikom čina mokrenja. Ono što u takvim situacijama treba preduzeti, jeste pojačati unos vode, kako bi se sprečilo eventualno nastupanje infekcije organa urinarnog sistema i kako bi se postiglo ublažavanje nastale iritacije.

Dva do maksimalno tri dana nakon obavljanja cistoskopije, učestalija potreba za mokrenjem treba da se povuče i u ogromnoj većini slučajeva se i povlači.

Ukoliko je prilikom sprovođenja cistoskopije obavljeno i uzimanje uzorka koji se prosleđuje na patohistološku analizu, u periodu koji obuhvata dva do tri dana nakon sprovođenja cistoskopije, u sadržaju urina, može se primetiti mala količina krvi koja uzrokuje to da boja urina bude blago crvenkasta.

Cistoskopija – cena i gde se radi?

Cena obavljanja cistoskopije, kreće se u rasponu od 10.000 dinara do 17.000 dinara, u zavisnosti od toga da li govorimo o cistoskopiji koja se obavlja uz delovanje analgetskog gela ili koja se obavlja u analgo-sedaciji i u zavisnosti od toga da li govorimo o cistoskopiji koja se definiše kao isključivo dijagnostička metoda ili o cistoskopiji u okviru koje se obavlja i određeni terapijski postupak ili uzimanje uzorka koji se prosleđuje na vršenje patohistološke analize.

Sponzorisano:

loading...
Loading...