Zdravlje

Diferencijalna krvna slika – referentne vrednosti i tumačenje

Kompletna krvna slika je jedna vrlo kompletna i opsežna pretraga koja se radi u okviru svakog sistematskog pregleda. Kada je radite morate znati da se ona odnosi samo na krvne ćelije.

Prvi deo nalaza odnosi se na eritrocite ili crvena krvna zrnca. Oni učestvuju u transportu kiseonika. Snižene vrednosti eritrocita i hemoglobina, znak su anemije, a dodatni parametri, kao na primer volumen eritrocita nam pokazuje šta je uzrok anemije (manjak gvožđa ili B vitamina, ili pak hronična upala). Povišene vrednosti se vezuju za dehidraciju ili policitemiju. Drugi deo nalaza odnosi se na trombocite. Njihov manjak vezujemo za pojačanu sklonost krvarenju.

Trombociti inače učestvuju u zgrušavanju krvi. Manjak trombocita može nastati zbog stvorenih antitela, preterane potrošnje ili smanjenog stvaranja. Visok nivo trombocita vezuje se za povećanu sklonost stvaranja ugrušaka u krvi. Zadnji deo nalaza odnosi se na leukocite ili bela krvna zrnca.

Bela krvna zrnca imaju ulogu u zaštiti organizma od infekcija, a kod diferencijalne krvne slike dele se na neutrofile, bazofile, eozinofile, limfocite i monocite. Uopšteno, vrednosti leukocita povišene su kod upalnih procesa.

Ovu pretragu pacijenti rade kako bi shvatili uzrok upale, pa je tako korisno znati da je kod bakterijske infekcije najčešće povišen ukupan broj leukocita i neutrofila. Na primer u bakterijskoj upali pluća. U virusnoj infekciji, kao što je grip ili mononukleoza, broj leukocita može biti normalan ili čak snižen, ali je postotak limfocita viši u odnosu na bakterijsku upalu. Promene na leukocitima vidljive su i kod leukemije ili pak alergija.

Konačno, ovde je reč o veoma važnoj i konačnoj pretrazi koju je važno napraviti u cilju provere ukupnog zdravlja. Ali, osim nje bitno je napraviti druge pretrage kao što je glukoza, urea, enzimi jetre, kreatinin i sl.

Kompletnu analizu krvi trebalo bi svako od nas da uradi bar jednom godišnje, međutim to obično radimo tek kad nam duže vremena nije dobro i kada nam je pomoć lekara neophodna.

Referentne vrednosti diferencijalne krvne slike

Diferencijalna krvna slika daje relativni procenat svakog tipa belih krvnih zrnaca i takođe pomaže pri otkrivanju abnormalnh populacija belih krvnih zrnaca (nezrelih granulocita, cirkulišućih ćelija limfoma u preifernoj krvi, itd.).

Referentni opseg za diferencijalni broj belih krvnih zrnaca kod zdravih odraslih osoba je sledeći:

  • bazofili 0.02-0.1×109/l (<1-2 %);
  • eozinofili 0.02-0.5×109/l (<1-6 %);
  • monociti 0.2-1.0×109/l (<2-10 %);
  • limfociti 1.0-3.0×109/l (<20-40 %);
  • neutrofili 2.0-7.0×109/l (<40-80 %).

Referentni opseg se može razlikovati u zavisnosti od studija populacije, pojedinačne laboratorije, instrumenata i metoda.

Diferencijalna krvna slika se koristi zajedno sa brojem leukocita da bi se dobila apsolutna vrednost za svaki tip belih krvnih zrnaca, koji obično daje više značajnijih informacija nego procenat svakog ponaosob, jer relativni procenat može biti pogrešan. Izražavanja apsolutnih vrednosti su takođe korisna za praćenje (na primer praćenje neutropenije tokom hemoterapije ili transplantacije koštane srži).

loading...

Koristeći apsolutne vrednosti, stanja poput neutropenije, neutrofilije, limfopenije, limfocitoze, monocitopenije, monocitoze, eozinofilije i bazofilije mogu biti identifikovana, što može pomoći u diferencijalnoj dijagnozi poremećaja koji leže u pozadini pacijentovog stanja.

Diferencijalna krvna slika nije deo kompletne krvne slike, ali se interpretira zajedno sa kompletnom krvnom slikom kako bi pomogla da se podrži ili odbaci dijagnoza na koju se sumnja. Na primer, prisustvo anemije zajedno sa trombocitopenijom sa smanjenim ili povišenim prisustvom broja belih krvnih zrnaca može sugerisati na leukemiju.

Nezreli granulociti

Nezreli granulociti su nezrele ćelije granulocitnih linija koje uključuju metamelocite, mijelocite i promijelocite, a koji se lako prepoznaju morfološki i o njima izveštava automatska analiza. Nezreli granulociti su normalno odsutni iz periferne krvi.

Ukoliko imamo povećan broj nezrelih granulocita zajedno sa povećanim brojem neutrofila, to znači da su moguća sledeća stanja i bolesti:

  • bakterijska infekcija;
  • akutna inflamatorna bolest;
  • kancer (posebno sa metastazom u koštanoj srži);
  • nekroza tkiva;
  • akutno odbijanje transplantacije;
  • hirurška i ortopedska trauma;
  • mijeloproliferativna bolest;
  • korišćenje steroida;
  • trudnoća (uglavnom tokom trećeg tromesečja).

Povećanje nezrelih granulocita se može pojaviti bez pridruženog povećanja neutrofila u nekim od zdravstvenih stanja, naročito kod starijih pacijenata, beba i kod pacijenata sa mijelosupresijom.

U ovakvim situacijama, izolovano povećanje nezrelih granulocita (>2 %) može biti korisno za prepoznavanje akutne infekcije, čak i kada se na nju ne sumnja.

Diferencijalna krvna slika se može izvršiti uz pomoć sledeće dve metode.

Automatizovano brojanje. Automatizovani hematološki instrumenti koji koriste više parametara i metoda se upotrebljavaju da bi izbrojali i identifikovali 5 glavnih tipova belih krvnih zrnaca u krvi (tzv. petodelni diferencijalni broj): neutrofili, limfociti, monociti, eozinofili i bazofili.

Manuelno brojanje. Ova metoda se koristi vizuelnim ispitivanjem periferne krvne mase od strane obučenog laboranta.

Automatizovana diferencijalna krva slika je brži način i jeftiniji način od rutinskog pregleda krvnog uzorka. Automatskom tehnikom se mogu ispitati hiljade belih krvnih zrnaca, dok se samo 100-200 krvnih zrnaca mogu ispitati vizuelnim pregledom.

Uzimanje uzorka, kolekcija i paneli. Specimen je kompletna krv, obično uzeta iz vene. Smešta se u EDTA epruvetu sa ljubičastim poklopcem na vrhu koja sadrži EDTA kalijumovu so kao antikoagulant.

Indikacije i aplikacije. Diferencijalna krvna slika je obično potrebna u sledeće dve situacije:

  • da bi se potražile kvantitativne abnormalnosti u morfološki normalnoj populaciji analize belih krvnih zrnaca (leukocitarnoj formuli), kao što je dijagnoza zaraznih ili alergijskih bolesti i terapijskog praćenja citotoksičnih ili mijelotoksičnih lekova (to zahteva visok stepen preciznosti i tačnosti).
  • da bi se potražile morfološke abnormalnosti belih krvnih zrnaca, na primer kada cirkulišu populacije abnormalnih belih krvnih zrnaca kao što su nezrele ili atipične ćelije na koje se sumnja ili zbog razloga monitoringa; ovo zahteva visok stepen kliničke senzitivnosti.

Razmatranja (tačnost, preciznost i klinička osetljivost)

Automatizovana diferencijalna krvna slika obezbeđuje visok nivo tačnosti i preciznosti za kvantifikaciju i identifikaciju normalnih belih krvnih zrnaca; međutim, ova metoda nije osetljiva na identifikaciju abnormalnih ili nezrelih ćelija i ne može precizno identifikovati i klasifikovati sve vrste belih krvnih zrnaca.

Da bi se prevazišao ovaj problem, većina automatizovanih analajzera će označiti uzroke sa mogućim abnormalnim populacijama belih krvnih zrnaca, indicirajući potrebu za ispitivanjem perifernog uzroka koje obavljaju obučeni laboranti, kako bi se identifikovale abnormalne ćelije.

Brojanje monocita i bazofila je najteže i ima mali nivo preciznosti i tačnosti. Štaviše, automatizovani analajzeri imaju tendenciju da potcenjuju broj bazofila tokom prave bozofilije.

Podjednako i automatizovane i manuelne metode ne mogu otkriti mali broj abnormalnih ćelija. Lažna negativna stopa za detekciju abnormalnih ćelija varira od 1-20 %, u zavisnosti od instrumenta i željenog ograničenja detekcije (1-5 % abnormalnih ćelija). Najteže za automatizovane instrumente i vizuelno ispitivanje od strane ljudi je identifikacija ćelija limfoma i reaktivnih limfocita.

Vezani neutrofili i nezreli granulociti

Važnost izveštavanja o vezanim neutrofilima je pod pitanjem. Merenje nezrelih ćelija mijeloidnih linija smatralo se klinički korisnim u dijagnozi infekcija, naročito neonatalne sepse.

Međutim, vezani neutrofili ne mogu biti nabrojani od strane automatizovanog analajzera i o njima se izveštava zajedno sa segmentovanim neutrofilima kroz apsolutni broj neutrofila, koji se koristi da bi se definisala neutropenija ili neutrofilija.

Identifikacija vezanih neutrofila vizuelnim pregledom (manuelnim) niti je precizna niti konzistentna, jer postoji velika varijabilnost morfološke klasifikacije ili kvantifikacije vezanih neutrofila.

Zašto se radi diferencijalna krvna slika?

Vaš lekar može naručiti diferencijalnu krvnu sliku kao deo rutinskog zdravstvenog pregleda. Diferencijalna krvna slika je često deo kompletne krvne slike, a kompletna krvna slika se koristi da bi izmerila sledeće komponente u krvi: bela krvna zrnca, koja sprečavaju infekcije, crvena krvna zrnca koja nose kiseonik, trombocite koji pomažu u zgrušavanju krvi, hemoglobin, protein u crvenim krvnim zrncima koji sadrži kiseonik, hematokrit, odnos crvenih krvnih zrnaca u odnosu na plazmu.

Diferencijalna krvna slika je takođe potrebna ako vaša kompletna analiza krvi pokaže rezultate koji nisu unutar normalnih referentnih vrednosti.

Takođe, lekar može poručiti diferencijalnu krvnu sliku ako sumnja da imate nekakvu infekciju, upalu, poremećaj koštane srži ili autoimuno oboljenje.

Medicinsko osoblje će proveriti nivoe vaših belih krvnih zrnaca testirajući uzorak vaše krvi. Testiranje se izvodi u laboratoriji. laborant uzima malu iglu i vadi krv iz vaše ruke ili prsta.

Specijalista laborant stavlja kap krvi na čistu staklenu pločicu i razmazuje je. Potom u razmaz stavlja posebnu tečnost koja pomaže da se izdiferenciraju tipovi belih krvnih zrnaca. Na kraju, laborant specijalista broji svaki tip belih krvnih zrnaca.

Laborant može da radi manuelno brojanje, vizuelno identifikujući broj i veličinu ćelija na razmazu. Takođe, može koristiti i automatizovani brojač. U ovom slučaju, mašina analizira vaša krvna zrnca tako što je isprogramirana za ovo merenje. Ova automatizovana tehnologija koristi električne, laserske i fotodetekcijske metode da bi pružila visoko precizan i tačan portret veličine, oblika i broja krvnih zrnaca u uzorku.

Eozinofili, bazofili i limfociti ne moraju biti tačni ako pacijent uzima kortikosteroide poput prednizina, kortizona i hidrokortizona u vreme analize krvi. Zbog toga treba obavestiti lekara o tome da li uzimate neki od ovih lekova pre nego što vas pošalje na testiranje.

Laboratorijske vrednosti mogu varirati. Kod zdravih ljudi je normalna sledeća procentualna zastupljenost tipova belih krvnih zrnaca:

  • 1 procenat bazofila;
  • 1 do 3 procenta eozinofila;
  • 0 do 9 procenata monocita;
  • 25 do 30 porcenata limfocita;
  • 54 do 62 procenta neutrofila.

Povećan procenat neutrofila u vašoj krvi može značiti da imate:

  • hroničnu leukemiju;
  • akutni stres;
  • da ste trudni;
  • da imate akutnu infekciju, naročito neku bakterijsku infekciju;
  • da imate upalu, kao što je inlamatorna bolest creva ili rematoidni artritis;
  • da ste povredili tkivo;
  • neutrofiliju (nastaje kao posledica steroida, pušenja, infekcije ili napornog i rigoroznog vežbanja).

Smanjen procenat neutrofila indicira i upućuje na:

  • aplastičnu anemiju (koštana srž proizvodi manji broj krvnih zrnaca);
  • neutropeniju (manji broj neutrofila koji se proizvode u koštanoj srži);
  • tešku i raširenu virusnu ili bakterijsku infekciju;
  • nedavnu hemoterapiju ili terapiju zračenjem.

Povećan broj limfocita upućuje na:

  • limfom;
  • hepatitis;
  • hroničnu bakterijsku infekciju;
  • limfocitnu leukemiju;
  • virusnu mononukleozu, boginje;

Smanjen broj limfocita može pokazivati da imate:

  • oštećenje koštane srži zbog hemoterapije ili zračenja;
  • leukemiju;
  • tuberkulozu, hepatitis ili HIV;
  • tešku infekciju ili sepsu;
  • neki autoimuni poremećaj.

Povišen broj monocita može biti izazvan parazitskom ili virusnom infekcijom, hroničnom inflamatornom bolešću, bakterijskom infekcijom u vašem srcu, itd.

Smanjen nivo eozinofila indicira eozenofiliju, alergijsku reakciju, upalu kože poput dermatitisa ili ekcema, parazitsku infekciju, određene tumore, itd.

Povišen procenat bazofila pokazuje ozbiljnu alergiju na neku namirnicu, upalu, leukemiju.

Sponzorisano:

loading...
Loading...