Recepti

Domaći pekmez, marmelada i džem od bundeve – recepti kako se pravi

Bundeve potiču iz Amerike. Zapravo, kaže se da je Kristofer Kolumbo doneo seme bundeve nazad u Evropu, gde su se one posle gajile. Ali tada bundeve nisu imale tradicionalni oblik Pepeljugine kočije već duguljast oblik i bilo je potrebno neko vreme dok se nisu uokruglile.

Bundeve, zajedno sa kukuruzom i pasuljem, nastale su u Meksiku i Centralnoj Americi, gde su se jele još pre 7.500 godina. Američki Indijanci su podelili mnoge sorte bundeva sa evropskim doseljenicima, koji su potom seme vraćali nazad u Evropu.

Danas, bundeve i tikve rastu i uzgajaju se širom sveta i popularne su u mnogim zemljama istočne Evrope.

Jeste li znali da su bundeve voće, a ne povrće? Voće se smatra delom biljke koje sadrži seme. Tako da su bundeve definitivno voćke. Bundeve se smatraju članom porodice tikvi, koje još uključuju lubenice, dinje, krastavce.

Bundeve se pojavljuju u raznim bojama – zelene, žute, crvene, bele, plave, šarene, itd. One mogu biti male, visoke, niske, kratke, okrugle, u obliku kruške, a neke su toliko velike da se moraju ubrati uz pomoć mašine.

Pojedine vrste su bolje za rezbarenje, dok su neke bolje za jelo. Pojedine su, ipak, najbolje samo za prikazivanje i ni za šta više.

Bundeva prosečne veličine sadrži punu šolju semenki koje mogu biti posoljene i osušene ili prepečene pa iskorišćene u hledbu ili za grickanje.

Indijanci su jeli bundevu kao pečenu, prženu, kuvanu ili osušenu. Jeli su i semenke i koristili ih u medicinske svrhe. Cvetovi su dodavani u paprikaš, a osušena bundeva je čuvana za zimu ili mlevena u brašno. Sušili su i kore bundeve, pa ih koristili kao posude.

Bundeva se kod nas zove i tikva, dulek, ludaja, misirača, itd. Prisvojili smo je kao da je naša, pa je zovemo i “domaćom bananom”. Ova voćka zaista jeste korisna jer je bogata proteinima, vlaknima, vodom i vitaminima. Vrlo je upotrebljiva, naročito kada se termički obradi.

Semenke bundeve sadrže masno ulje, pa se od njih cedi, hladnim postupkom ceđenja, odlično ulje koje se lako vari. Zna se da je seme vrlo dobro za sve probleme sa prostatom. Postoji i antički kozmetički recept za kremu za lice koja se pravi od samlevenog semena bundeve i maslinovog ulja koji je odličan za uklanjanje pega.

Iako se na Zapadu tikve rezbare i od njih prave ukrasi za Noć veštica, kod nas se, pre svega, bundeve koriste za odlične pite bundevare, dobre sosove, kuvana jela i džemove. Gotovo da nema osobe koja ne voli da gricka posoljene pečene semenke.

Bundeva sadrži vitamine A, C, E i kompleks vitamina B. Tvrdi se da je u njoj pet puta više vitamina nego u jabuci.

Bundeva za dve tegle džema – recept

Za ovaj simpatičan recept bi trebalo da nabavite jednu bundevu, recimo sortu Anđelika, koja je poreklom iz Francuske i sa vrlo sočnim i slatkim mesom.

loading...

Takođe vam preporučujemo i sortu Tamburica, koja je izdužena i narandžaste boje, ali je kremastog ukusa, slatka je i odlična za pekmeze, marmelade, kašice.

Dakle očistite i oljuštite bundevu i izdvojte 1 kg. Uz to, oljuštite i 3 veće jabuke kiselog ukusa. Biće vam potreban i limun, pomorandža, malo muskatnog oraščića, cimeta, burbon vanile (2 kesice), 350 g šećera i 250 ml vode.

Jabuke i bundevu morate izrendati, a zatim posuti sokom od limuna.

U šerpu za kuvanje džema stavite vodu i pustite da provri, pa tek onda dodajte jabuke i bundevu. Neka se kuvaju do ključanja, a kada proključaju, slobodno snizite temperaturu i pustite da se lagano krčka kako bi bundeva omekšala.

Nakon toga dodajete opranu i iseckanu koricu limuna i iseckanu celu pomorandžu, burbon vanilu, cimet, muskatni orah i šećer.

Kuvajte još dvadesetak minuta i mešajte da ne bi pekmez zagoreo.

Kada se pekmez ukuva možete se poslužiti mikserom (štapnim) da biste dobili finiju teksturu.

Gotov vruć pekmez prelijte u tople sterilisane tegle i zatvorite originalnim hermetičkim poklopcem.

Marmelada od bundeve i mandarina – recept

Za ovaj recept trebalo bi da pripremite 2.5 kg šećera, 3 kesice vanilin šećera, 1 limun, 3 mandarine i 5 kg očišćene bundeve.

Iseckanu, oljuštenu bundevu skuvajte, pa onda propasirajte uz pomoć štapnog miksera, nakon što ste je procedili.

U pasiranu smesu stavite limunov sok i šećer i slobodno kuvajte još pola sata do 45 minuta. Sve vreme morate da mešate!

Nakon toga ubacite vanilin šećer, isceđen sok mandarina i narendanu koricu opranih mandarina. Sve ovo kuvajte još 20 minuta.

Marmelada koju ćete dobiti imaće fin aromatičan ukus i glatku strukturu. Sipajte vruću marmeladu u sterilisane staklene tegle, pa zatvorite hermetičkim poklopcima.

Domaćice obično ušuškaju tegle pod ćebetom i ostave ih da prenoće, pa ih tek sutradan smeštaju na policu u špajzu.

Veganski džem od bundeve bez šećera

Za ovaj zdrav i potpuno prirodan džem su vam potrebne samo bundeve i jabuke.

Od datih količina možete napraviti jednu teglu džema, a vi možete povećavati količinu namirnica ukoliko želite više dobijenog džema.

I bundeva i jabuke sadrže prirodni pektin, pa vam neće biti potrebni veštački sastojci kako biste dobili željenu gustinu.

Nabavite bundevu i isecite je tako da dobijete 5 parčića koja će biti debela oko 2 cm. Potrebno vam je i 5 jabuka normalne veličine.

I jabuke i bundevu ćete dobro oprati i obrisati zbog toga što se peku zajedno sa korom. Jabukama ćete odseći vrh i peteljku, ali ih nećete potpuno izdubiti da ne bi iscureo sav sok iz njih.

Možete posuti malo cimeta preko jabuka i bundeva, a onda ćete ih peći u prethodno zagrejanoj rerni na 200 stepeni. Dovoljno je da se peku oko 20 minuta.

Nakon toga, ostavite ih da se malo ohlade, pa tek onda pristupate odstranjivanju kore i semenki jabuka. Stavljate bundevu i jabuke u dublju posudu i uz pomoć štapnog miksera ih dobro propasirajte.

Ovo možete učiniti i u jačem blenderu.

Dobijeni džem sipajte u staklenu sterilisanu teglu i čuvajte je u frižideru. Gledajte da džem pojedete u roku od nedelju dana.

Sponzorisano:

loading...
Loading...