Zdravlje

Pljuvačne žlezde – funkcija, bolesti i lečenje

Funkcija i karakteristike pljuvačnih žlezda

Pljuvačne žlezde nalaze se u usnoj duplji i izlučuju svoj sekret u usnu šupljinu poznat pod nazivom pljuvačka koja učestvuje u hemijskoj razgradnji i preradi hrane odnosno procesu varenja. Pljuvačne žlezde u toku dana izluče od 800 do 1500 ml svojih sokova. One izlučuju enzim amilazu koji uništava skrob i maltozu nakon čega počinje da razgrađuje i vari hranu.

Takođe, one održavaju vlažnost u usnoj duplji i štite zube od nastanka karijesa i propadanja, učestvuju u oblikovanju zalogaja, olakšavaju jeziku da se pravi pokrete. Pored navedenih imaju i tzv. ekskretornu funkciju što znači da iz organizma izabacuju suvišne i štetne materije i mikrooorganizme kao što su alkalodidi, jod, virusi, a deluju i protiv bakterija.

Postoje dve podele pljuvačnih žlezda: prema tipu ćelija od kojih se sastoje i vrsti pljuvačnog sekreta, prema njihovoj veličini kao i položaju u usnoj duplji. Na osnovu tipa ćelija pljuvačne žlezde se dele na mukozne, serozne i mešovite dok se po veličini dele u na dva glavna tipa – male i velike. Male se nalaze izvan usne šupljine i one su endodermalne dok su velike smeštene u usnoj šupljini i one se su ektodermalne.

Takođe, male pljuvačne žlezde održavaju vlažnost sluznice i izlučuju sekret konstantno dok velike u koje spadaju parotidne, podjezične i submandibularne, izlučuju enzime za varenje kada u usnoj duplji postoje hemijski nadražaji koji nastaju od supstanci iz hrane.

Na osnovu podele po položaju koji zauzimaju u usnoj duplji postoje tri para pljuvačnih žlezda i to su zaušne odnosno parotidne, koje sa prostiru ispred i nešto manje ispod ušiju, podjezične ili sublingvalne koje su smeštene u dnu usne šupljine ispod jezika i submandibularne koje su smeštene ispod donje vilice tzv. mandibule.

Oboljenja pljuvačnih žlezda

Kao i svi organi u telu i pljuvačne žlezde mogu da obole od raznih oboljenja, a neka od njih su razne upale i bakterijske i virusne infekcije, prisustvo kamenčića u pljuvačnim kanalima, zauške, zatim sijalolitijaza, sarkoidoza, sijalodenoza, citomegalija, ciste, kanceri, herfotov sindrom, sjorgenov sindrom, šegrenov sindrom.

Zauške koje spadaju u virusnu infekciju koja najčešće napada parotidne žlezde i izaziva upalu je danas gotovo iskorenjena jer deca primaju vakcinu protiv nje iako je u davna vremena postojala velike opasnost od te zarazne bolesti koja je imala epidemijske razmere. U današnje vreme najčešća oboljena pljuvačnih žlezda su pored upale, sijalolitijaza, sijalodenitis, sjorgenov sindrom, tumor pljuvačnih žlezda.

Zauške ili kako ih zovu epidemijski parotitis je zarazna infektvina bolest koju izaziva virus mumps koji se prenosi preko puvljačke ili direktnim kontaktom sa već zaraženim čovekom. Uglavnom zahvata parotidne pljuvačne žlezde koje otiču dok se od ostalih simptoma javlja se povišena telesna temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, a sa napredovanjem bolesti i jak bol u donjem delu vilice. Deca starosti od 11 do 14 meseci života danas dobijaju vakcinu protiv tog oboljenja što je uspešan vid prevencije zbog čega su zauške retke i skoro iskorenjene.

Citomegalija je prouzrokovana citomegalo virusom koji neretko prenose mačke, a ova bolest javlja se kod odojčadi i prevremeno rođene dece i manifestuje se vidljivim promenama na pljuvačnim žlezdama, pojavom anemije, zatim cerebralnim promenama.

Šegrenov sindrom je autoimuna bolest koja može biti primarna i sekundarna i većini slučajeva nastaje kod žena srednjih godina ili starijih. Kod primarnog sindroma smanjeno je lučenje sekreta i sokova usled čega je usna duplja suva pa samim tim dolazi do pojave karijesa na zubima i otoka parotidnih žlezda dok sekundarni sindrom pored pomenutih tegoba karakterišu simptomu reaumatoidnog artritisa i drugih oboljenja vezivnih tkiva.

loading...

Sjorgenov sindrom je hronična infalamatorna bolest kod koje je prisutno umanjeno izlučivanje sokova pljuvačnih žlezda i stvaranje antitela koja napadaju ćelije u organizmu. Kod ovog sindroma dolazi do isušivanja usne šupljine i očiju, a negativno se može odraziti i na bubrege, pluća, nervni sistem i kožu i prouzrokovat velike probleme sa disajnim organima.

Ciste su kao što je poznato u obliku lopte prečnika od 1 do 1.5 cm, plave su boje i u njima se nalazi sluz koja se neretko cedi. Nisu bolne na dodir i otklanjajun se hirurškom intervencijom.

Herfortov sindrom se manifestuje groznicom, oticanjem parotidnih žlezda i upalom horioidnog pleksusa što takođe može biti propraćeno pojavom crvenila na koži, oticanjem limfnih žlezda i neurološkim tegobama.

Sijalolitijaza je najzastupljenije bolest pljuvačnih žlezda i mnogo češće se javlja kod muškaraca nego kod žena, a neretko i zajedno sa hroničnim sijalodenitisom o kome će u nastavku teksta biti reči. Sijalolitijaza nastaje usled stvaranja kamenca odnosno kamenčića kalcijuma u pljuvačnim žlezdama koji sprečavaju normalan rad žlezda i izlučivanje njihovih enzima ili pljuvačke. Kamenčići se stvaraju usled nagomilovanja neorganskih i organskih soli i prouzrokuju vraćanje pljuvačke i širenje i oticanje pljuvačnih žlezda što se vremenom povlači. U kasnijem periodu dolazi do potpune blokade izvodnih kanala pljuvačnoh žlezda što izaziva njihovo i oticanje desni i mesa u usnoj duplji koji zatim postaju crveni, a može doći i do pojave i ceđenja gnoja i naglog razmnožavanja bakterija jer nema pljuvačke da ih uništi što na kraju prouzrokuje potpuni zastoj u radu pljuvačnih žlezda.

Sijalodenoza je bolest izazvana delovanjem baktetrija i virusa usled čega Zahvata parenhimsko tkivo pljuvačnih žlezda što je prouzrokovano metaboličkim poremaćajima u radu žlezda kao a samim tim i izlučivanje enzima i sokova. Ovo oboljenje ne javlja samo već uvek kao propratna posledica durgih oboljenja, a neretko je u pitanju sijalolitijaza i za razliku češća je kod žena nego kod muškaraca.

Kancerogena oboljenja pljuvačnih žlezda

Tumori pljuvačnih žlezda se javljaju retko i čine oko 3 odsto svih tumora koji se javljaju na glavi i vratu. Uglavnom su zastupljeni kod osoba u četrdesetim i pedesetim godinama života i postoje benigni i maligni tumori pljuvačnih žlezda, a većina ih nastaje na parotidnim ili zaušnim žlezdama. Razlika između benignih i malignih tumora je ta što benigni ne daju nikakve simptome, a mogu da se razvijaju i rastu godinama nakon čega mogu preći i u maligne koji se ispoljavaju na različite načine.

Postoji mnogo vrsta tumora pljuvačnih žlezda, a najviše su prisutni adenomi koji su benigni, karcinomi koji mogu biti cistični, adenoidni, adenokarcinomi, mukoepidermoidni, planocelularni, a postoje i druge vrste.

U odnosu na benigne maligni tumori se razvijaju brzo i izazivaju različite ozbiljne zdravstvene tegobe i posledice, a njihovi najčešći simptomi su pojava čvorića ili otoka u predelu vilice, usne duplje ili na vratu, utrnulost određenog dela lica odnosno paraliza facijalnog živca ili facijalisa,  koja je prouzrokovana vezanjem malignog tumora za nerv i njegovog urastanja duž nerva, zatim simptom može biti i bol u pljuvačnoj žlezdi kao i otežanjo žvakanje hrane jer pljuvačka ne može da formira zalogja usled oštećene funkcije. Može se javiti i otežano otvaranje vilice kao i mišićna slabost nekog dela lica.

Lečenje upala, infekcija i tumora pljuvačnih žlezda

Nakon uočavanja bilo kakvih simptoma u vezi sa pljuvačnim žlezdama i lučenjem pljuvačke obavezno treba da odete na detaljan lekarski pregled kako bi se utvrdilo o kakvoj bolesti je reč.

Infektivna i infalamatorna oboljenja prouzrokovana bakterijama leče se antibioticima, mirovanjem i unošenjem dosta tenosti, a kod pojave gnoja odnosno apscesa koristi se terapija njegovog uklanjanja putem aspiracije tankom medicinskom iglom.

Kod hroničnih infekcija i upala pljuvačnih žlezda ili kod onih koje se stalno vraćaju i ponavljaju nekad se primenjuje i hirurška intervencija koja podrazumeva odstranjivanje jednog dela ili cele zaušne ili podjezične žlezde.

Kod virusnih infekcija savetuje se unošenje dva i više litara vode ili čajeva sa sveže isceđenim limunovim sokom kao i stavljanje toplih obloga na mesto akutne upale ili mlakih i hladnih obloga kod hroničnih zapaljenja. Takođe, preporučuje se mirovanje, dijetalna ishrana i ispiranje usta sa slanom vodom i to najbolje sa dodatkom nerafinisane morske soli.

Takođe, treba izbaciti, maksimalno izbegavati ili svesti na minimum konuzumiranje alkoholnih i kofeinskih napitaka kao i cigareta.

Kućno lečenje upala i infekcija pljuvačnih žlezda

Bilo koja vrste upale pljuvačnih žlezda da je u pitanju pored propisanih lekova i lekarske terapije obavezno treba da pijete dosta vode i tečnosti odnosno dva i više litara ili od najmanje osam do 12 čaša. U vodu možete sipati i sveže ceđen limun koji pospešuje metaboličke procese pljuvačnih žlezda i održava stabilizuje floru u usnoj duplji. Ne treba da se preforsirate i popijete odjednom ogromnu količinu, a preporuka je da je najbolje rasporediti tečnost u razmacima na najmanje pola do jednog sata.

Takođe, poželjno je da nežno i blagim kružnim pokretima masirate upaljenu žlezdu tj. mesto i da stavljate na njega ujutru i uveče pred spavanje, a možete i toku dana jednom, dva puta tople ili mlake obloge koje ćete napraviti tako što ćete gazu ili čistu krpu ili peškirić natopiti sa toplom vodom u koju možete dodati i malo morske soli.

Pored toga redovno održavajte oralnu higijenu usne duplje redovnim pranjem zuba posle svakog obroka – tri do četiri, pet puta na dan i čišćenjem koncem za zube. U terapiji treba i da ispirate usta rastvorom vode i morske ili obične soli. Za pospešivanje lučenja pljuvačke efikasna je limunska kiselina i zbog toga je dobro da sisate svež limun isečen na kriške ili bombone sa limunom bez šećera.

Kod upalnih procesa kao i kod pojave Sjorgenovog sindroma koji se manifestuje isušivanjem usne duplje zbog znanto smanjenog izlučivanja pljuvačke što je simptom i sijalolitijaze i drugih oboljenja treba strogo povesti računa o ishrani što pre svega podrazumeva prestanak korišćenja cigareta, alkohola, kofeinskih napitaka kao i slane, začinjene, ljute, kisele hrane i kiselih pića prevenstveno gaziranih sokova kao i voćnih industrijski proizvedenih koji su puni šećera i aditiva.

Umesto njih koristite domaće najbolje sveže ceđene voćne sokove od jabuke, breskve ili kajsije koji nemaju mnogo šećera u sebi kao i blage mlečne naptike poput kefira, probiotskog jogurta. Grickalice takođe treba da izbegavate, a ishrana treba prvenstveno da uključuje voće i povrće bez ili sa minimalnimdodavanjem začina i šećera kao i namirnice koje obiluju vlaknima.

Prevencija i lečenje tumora pljuvačnih žlezda

Nakon uspostavljanja dijagnoze tumora fizičkim opipavanjem čvorića i MR ili CT snimanjem kojim se utvrđuje njegova veličina, položaj i rasprostanjenost radi se nalaz biopsije kojim se utvrđuje da li je u pitanju benigni ili maligni tumor. Koja god da je vrsta u pitanju prvi korak u lečenju je hirurško odstranivanje tumorske mase nakon čega se u skladu sa kliničkom slikom primenjuje određena hemo ili terapija zračenjem.

Prevencija tumora se ogleda pre svega u redovnim kontrolama i pregledima posebno kod populacije u četrvtoj  petoj deceniji života kod kojih se ta oboljenja najviše javljaju, a uglavnom ne daju simptome na vreme. Na redovne kontrole treba da idu osobe koje su bili izložene bilo kakvoj radijaciji što uključuje i one koji su bili na terapiji zračenja zbog neke vrste kancera kao i sve one koji rade na poziciji gde su stalno ili često izloženi bilo kakvom zračenju. Na drugom mestu su pušači koji takođe treba redovno da idu na preglede.

Sponzorisano:

loading...
Loading...