Zdravlje

Povišeni i smanjeni limfociti, lym u krvi – rezultati, uzrok i lečenje

Limfociti su jedan tip nekoliko različitih vrsta belih krvnih ćelija. Svaki od tipova ima svoju specifičnu funkciju, a sva bela krva zrnca sarađuju sa jednim ciljem; njihova zajednička uloga su prevencija i borba protiv zdravstvenih tegoba i bolesti.

Bela krvna zrnca predstavljaju najvažniju komponentu čovekovog imunog sistema. Ona pomažu našem telu da se bori protiv antigena različitih oblika, a to su bakterije, virusi i svi toksini i materije koje čine da se osećamo bolesnim.

Ako lekar zaključi da je naš imuni sistem oslabljen, to znači da naše telo ne proizvodi dovoljan broj belih krvnih zrnaca da bi se uspešno izborio sa negativnim agensima. Rezultati koji pokazuju preterano nizak ili visok broj samih limfocita ukazuju na neki zdravstveni problem.

Ukoliko je promena koncentracije limfocita izazvana akutnom bolešću, oni će se sami vratiti na normalan nivo; ukoliko je reč o nečemu drugom, može biti potrebna određena terapija.

Šta su limfociti i kako funkcionišu?

Koštana srž konstantno proizvodi ćelije koje će postati limfociti; neki od njih će ući u naš krvotok, ali veći deo odlazi u limfni sistem. Limfni sistem predstavlja grupu tkiva i organa, među kojima su limfni čvorovi, slezina i krajnici, čija je glavna uloga da štite naš organizam od moguće infekcije.

Oko 25% novih limfocita ostaje u koštanoj srži i pretvara se u takozvane B ćelije.

Preostalih 75% odlazi u timus, odnosno grudnu žlezdu, te se pretvara u T ćelije. Oba tipa, B limfociti i T limfociti, rade zajedno kako bi odbranili organizam od infekcije. Postoji više vrsta oba tipa ćelija i one uključuje sledeće.

  • Ćelije efektori, koje se aktiviraju dejstvom antigena i glavni cilj im je da se bore protiv aktuelne infekcije;
  • Memorijske ćelije, koje se u telu nalaze dovoljno dugo, te imaju sposobnost da ‘zapamte’ i prepoznaju ranije infekcije, pa mogu veoma brzo da odreaguju ukoliko je telo ponovo napadnuto određenim antigenom;

B limfociti imaju sposobnost da prepoznaju antigene i da postanu ćelije plazme, koje proizvode antitela zadužena za borbu protov antigena.

Kada je reč o T ćelijama, ovaj tip obuhvata više podvrsta sa različitim, specifičnim ulogama. Varijante T ćelija obuhvataju citotoksične T ćelije, pomoćne T ćelije i regulatorne T ćelije.

  • Citotoksične ćelije su zadužene za uništavanje ćelija u telu koje su pogođene infekcijom antigena, takve su kancerogene ćelije i strane ćelije, poput onih u presađenim organima;
  • Pomoćne ćelije upravljaju imunim odgovorom B ćelija i ostalih T ćelija;
  • Regulatorne ćelije umiruju imuni sistem, kako bi kontrolisale njegovu reakciju. Kako bi sprečile razvoj autoimunog oboljenja, one takođe sprečavaju rad drugih belih krvnih zrnaca u borbi protiv stvarnih ili opaženih antigena. Opaženi antigeni uključuju supstance poput alergena i bakterija koje se normalno nalaze u našem gastrointestinalnom sistemu;

Pored B i T ćelija postoje i NK ćelije ili ‘ćelije ubice’. To su limfociti koji pripadaju nespecifičnom imunitetu i ne spadaju ni u jednu od prethodne dve grupe. Njihova najvažnija uloga jeste prepoznavanje i borba protiv inficiranih ćelija i ćelija tumora.

TEST I REZULTATI LIMFOCITA

Ukoliko osoba pokazuje simptome neke infekcije ili sumnja na određeni poremećaj krvi, onda je ukupan broj njenih limfocita abnormalan. Ukoliko je to slučaj, lekar može da zatraži analizu koncentracije B i T ćelija u krvi, da bi video koliko limfocita se nalazi u krvotoku pacijenta.

loading...

Rezultati koji pokazuju previše visok ili nizak nivo limfocita mogu da budu pokazatelj oboljenja. Za ovaj test krv se uzima iz vene, ambulantno, a krv se potom šalje na laboratorijsku analizu.

Rezultati su obično gotovi za dva do tri dana, što uglavnom zavisi od ustanove gde obavljate analizu. Na rezultate testa može uticati više faktora. Obavezno informišite lekara ukoliko je vaš slučaj neki od sledećih.

  • Nedavno izlečena infekcija;
  • Izlaganje hemoterapiji ili radioterapiji;
  • Izlaganje terapiji steroidima;
  • Ukoliko osoba ima HIV;
  • Ukoliko je osoba imala operaciju;
  • Trudnoća;
  • Izloženost veoma velikom stresu;

U zavisnosti od laboratorije i ustanove gde se rade analize, referentne vrednosti limfocita mogu da variraju. Takođe, vrednosti mogu da zavise i od drugih faktora kao što su pol, uzrast, nasledni faktori, lokacija gde pacijent živi, odnosno nadmorska visina.

Izlažemo koje su prosečne vrednosti limfocita za odrasle osobe, ali o tačnim referentnim vrednostima treba se konsultovati sa lekarom. Neki individualni i drugi faktori mogu da utiču na to šta se smatra normalnim za pojedinca.

Prosečne normalne vrednosti: 800-5 000 tj. 0.8-5.0 limfocita/mcl, odnosno 18-45% od ukupnog broja svih belih krvnih zrnaca;

Nizak nivo limfocita: Manje od 800 limfocita/mcl;

Visok nivo limfocita: Više od 5 000 limfocita/mcl;

Navedene vrednosti su prosečne i mogu da variraju. Rezultati koji nisu u skladu sa podacima koje lekar smatra optimalnim za pacijenta određenih karakteristika ukazuju na neki zdravstveni poremećaj. Ukoliko je koncentracija limfocita visoka ili niska, to znači da postoji određeno stanje koje utiče na broj ovih odbrambenih ćelija. Manje infekcije, ali i ozbiljne zdravstvene tegobe utiču na to kako će se kretati broj limfocita u krvi pacijenta.

Više faktora utiče na to da se nivo ovih ćelija poveća ili smanji. Stanje sniženog broja limfocita nastaje zato što telo iz nekog razloga ne proizvodi dovoljno limfocita ili su oni uništeni ili zarobljeni u limfnom sistemu. Povišeni broj limfocita je tipičan za infekcije, kada telo mora da proizvede veći broj ovih malenih boraca.

NIZAK NIVO LIMFOCITA U KRVI

Nizak nivo limfocita, stanje poznato kao limfocitopenija, predstavlja razlog za brigu, zato što to znači da je smanjena sposobnost organizma da se uspešno bori protiv bolesti. Limfociti su grupa ćelija koje pomažu telu da se zaštiti od infekcija koje izazivaju bakterije i virusi, a takođe i da se uspešno izbori protiv već prisutnih infekcija.

Nizak nivo limfocita povećava rizik od takvih infekcija, ali i ozbiljnijih stanja, poput oboljevanja od nekih oblika raka, posebno tipova leukemije, limfoma i Hodžkinovog limfoma. Već smo pomenuli da postoji više vrsta ovih ćelija, kao i da se njihova koncentracija u krvi kreće u normalnim vrednostima od oko 20-40% od ukupnog broja svih belih krvnih zrnaca.

Šta znači nizak nivo limfocita?

Nizak nivo limfocita znači da pacijent ima nizak apsolutni broj limfocita. Svi oblici limfocita igraju važnu ulogu u optimalnom funkcionisanju našeg imunog sistema.

Kada u telu nema dovoljno B ćelija, to može da dovede do opadanja broja ćelija plazme, koje proizvode antitela potrebna za borbu protiv bolesti (antitela su specifični proteini u krvi, koji deluju u okviru imunog sistema kako bi se telo uspešno odbranilo od bakterija i virusa). Kada je proizvodnja antitela smanjena, dolazi do porasta bakterijske infekcije.

Nizak nivo T ćelija ili NK ćelija može da rezultira problemima vezanim za kontrolu određenih infekcija, posebno ako je reč o virusnim, gljivičnim ili parazitskim infekcijama.

Ozbiljan deficit limfocita dovodi do nekontrolisanih infekcija, koje mogu imati i fatalan ishod. Do niske koncentracije ovih belih krvnih ćelija može doći iz različitih razloga, te čitavog spektra bolesti i stanja.

UZROCI SMANJENOG BROJA LIMFOCITA

Niskom broju limfocita doprinose različiti faktori, koji mogu da se podele u opšte uzroke, stečene uzroke ili nasledne uzroke.

Postoje i akutni i hronični uzroci za takvo stanje. Akutni uzrok podrazumeva smanjenje limfocita koje se poboljšava kada se zdravstveni problem reši. Hronični razlozi, sa druge strane, podrazumevaju smanjeni broj limfocita tokom dužeg vremenskog perioda, do čega dolazi usled nekog dugotrajnog zdravstvenog poremećaja.

Opšti uzroci – Prostim rečima, smanjena produkcija limfocita dešava se zbog nekoliko razloga; telo jednostavno ne proizvodi dovoljno ćelija, telo ih proizvodi dovoljno, ali one bivaju uništene ili se limfociti zadržavaju u slezini ili limfnim čvorovima. Do toga može da dođe iz raznih razloga. Uzdržavanje od hrane, intenzivan fizički stres, hemoterapija i radioterapija u borbi protiv raka, te virusne infekcije poput hepatitisa i gripa mogu da dovedu do akutne limfocitopenije.

Stečeni uzroci – Stečeni uzroci podrazumevaju one faktore i karakteristike sa kojima pojedinac nije rođen, ali su se one razvile u nekom trenutku života. Obično su povezani sa nekim medicinskim stanjem koje leži u pozadini ili odgovorima na određene medicinske tretmane. Primeri stečenih uzroka deficita limfocita uključuju sledeća stanja i faktore.

  • Infektivne bolesti;
  • Autoimuni poremećaji;
  • Terapija steroidima;
  • Rak krvi i bolesti krvi;
  • Radijacija i hemoterapija;

Nasledni faktori – U nasledne uzroke smanjenog broja limfocita spadaju oni faktori koji su pacijentu preneti genetski od njegovih roditelja i gotovo su uvek povezani sa defektima gena koji su odgovorni za razvoj limfocita.

Neka stanja i bolesti koje utiču na nasledne promećaje vezane za smanjen broj limfocita uključuju Di Džordžovu anomaliju, Viskot-Oldričov sindrom, težak oblik kombinovanog imunodeficitnog sindroma, ataksija-telangijektaziju.

SIMPTOMI SMANJENOG BROJA LIMFOCITA

Postaviti dijagnozu niskog broja limfocita može da bude problematično, budući da stanje samo po sebi ne izaziva očigledne znake ili simptome; obično se uočava prilikom analize krvi, koja se sprovodi kako bi se potvrdilo prisustvo neke bolesti ili poremećaja.

U slučajevima kada se limfocitopenija manifestuje simptomima, oni mogu da izgledaju na sledeći način (kao i u drugim slučajevima, intenzitet i prisustvo simptoma u velikoj meri variraju od osobe do osobe).

  • Uvećani limfni čvorovi i slezina, što može da ukazuje na prisustvo kancera ili HIV zaraze. U tom slučaju rezultat niskog broja limfocita može ukazivati na rak;
  • Kašalj, curenje nosa, groznica, što ukazuje na infekciju respiratornog sistema;
  • Umanjeni krajnici ili limfni čvorovi, što može ukazivati na genetski poremećaj imunog sistema;
  • Otečeni i bolni zglobovi i osip, što ukazuje na prisustvo reumatoidnog artritisa ili sistemskog lupusa;

Kada je nivo limfocita značajno snižen, telo ne može adekvatno da se brani od negativnih agenasa iz okruženja, pa češće dolazi do ponovljenih infekcija uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima.

Takođe, abnormalni porast jedne grupe belih krvnih ćelija može da izazove opadanje broja drugog tipa, što znači da je moguće istovremeno imati, na primer, smanjen broj limfocita i povišen broj neutrofila.

TRETMAN SMANJENOG BROJA LIMFOCITA

Način na koji će se tretirati nizak nivo limfocita u celosti zavisi od toga šta takav rezultat primarno izaziva. Kada je reč o smanjenom broju izazvanom upotrebom određenih lekova, nivo limfocita će se spontano popraviti tokom vremena (kada se izleči određena bolest) i nije potrebna dodatna terapija.

U slučajevima kada je limfocitopenija izazvana AIDS-om, terapija podrazumeva kombinaciju antivirusnih lekova koji pomažu organizmu da proizvede adekvatan broj T ćelija, te da se produže šanse za preživljavanje.

Kada je do smanjenog broja došlo usled neke prostije bolesti, broj limfocita će se vratiti u normalu kada se izleči primarno oboljenje; doktor će prepisati adekvatnu terapiju za određenu bolest. Kada blaga limfocitopenija nastane bez nekog očiglednog razloga, obično nije potrebna nikakva terapija, a broj limfocita se normalizuje spontano.

Kada je uzrok smanjenog broja limfocita neki genetski poremećaj, izvode se transplatacija ćelija krvi i ćelija koštane srži, ukoliko stručnjaci procene da je ta opcija najoptimalnije rešenje.

Ishrana i prevencija smanjenog broja limfocita

Limfociti igraju važnu ulogu u borbi protiv patogena koji pokušavaju da napadnu telo kroz imuni sistem. Ako konzumiramo hranu koja je bogata korisnim vitaminima i drugim nutrijentima, povećavamo šanse da se naš imuni sistem bolje nosi sa takvim pretnjama.

Adekvatna ishrana obezbeđuje imunom sistemu štit za borbu protiv bakterija i virusa koji potencijalno mogu da ugroze bele krvne ćelije. Ovo su osnovne smernice za ishranu kojom se jača imunitet i podstiče normalan nivo limfocita.

  • Proteini treba da budu zastupljeni u velikoj meri, jer sadrže amino kiseline koje pomažu limfocitima da funkcionišu kako treba i održavaju imuni sistem vitalnim i snažnim;
  • Vitamin A treba da bude zastupljen u ishrani, a ima ga u zelenom lisnatom i narandžastom povrću;
  • Vitamin B6 pomaže da se limfociti normalno razvijaju, a najviše se nalazi u lososu, ćuretini i piletini;
  • Zeleni čaj se preporučuje u svakodnevnoj ishrani;
  • Dovoljne količine vode se smatraju obaveznim pravilom;
  • Treba izbegavati hranu bogatu zasićenim mastima;
  • Treba unositi dovoljno cinka, a ima ga u bademima i kikirikiju;

Da biste sprečili da dođe do opadanja broja limfocita, trebalo bi da praktikujete izvesna preventivna ponašanja. Pošto je AIDS najveći uzročnik limfocitopenije, treba biti veoma oprezan u pogledu ove ozbiljne autoimune bolesti i sprečiti rizik za njen nastanak.

Osnovna prevencija side podrazumeva praktikovanje bezbednog seksa, odnosno seksa uz zaštitu. Intravenozno ubrizgavanje droga se (naravno) smatra izrazito opasnim za život i zdravlje, a kada je reč o AIDS-u, deljenje igle sa drugim zavisnicima može da dovede do zaraze ovom teškom bolešću.

VISOK NIVO LIMFOCITA

Povišen nivo limfocita, limfocitoza, podrazumeva povećan broj ovog tipa belih krvnih ćelija. Već smo objasnili koliko važnu ulogu limfociti igraju u našem imunom sistemu. Oni su zaduženi za odbranu našeg organizma od određenih štetnih agenasa, poput virusa i bakterija, te je logično da njihov broj raste kada je telo napadnuto takvim antigenima.

Dakle, privremeni porast broja limfocita je normalno stanje, koje je tipično za ljudski organizam pod infekcijom. Kada je nivo limfocita iznad 3 000, to se obično smatra povišenim brojem (naveli smo da raspon može da varira). Prosečan raspon broja limfocita kod dece varira sa uzrastom, pa može da dostigne i oko 9 000. Konkretne referentne vrednosti razlikuju se od laboratrorije do laboratorije.

UZROCI I SIMPTOMI POVIŠENOG BROJA LIMFOCITA

Može da se dogodi da broj limfocita bude veći nego što se očekuje za osobu određene dobi i karakteristika, ali da nema nikakvih drugih simptoma, te da oni budu veoma blagi i gotovo neprimetni. Obično je povišen broj limfocita bezazleno i privremeno stanje, koje se dešava usled trenutnog oboljevanja.

U pojedinim slučajevima, ipak, može da upućuje na ozbiljnije zdravstvene probleme, poput raka krvi ili hronične infekcije. Lekar će uraditi detaljnije analize kako bi utvrdio da li je povišen broj limfocita razlog za brigu.

Ukoliko rezultati analize krvi koja se radi da bi se otkrilo neko određeno stanje ili potvrdila dijagnoza bolesti pokažu da je broj limfocita povišen, takvi rezultati mogu da ukažu na prisustvo virusne, bakterijske ili neke druge infekcije, na prisustvo autoimunog poremećaja koji izaziva dugotrajnu, hroničnu inflamaciju ili rak krvi ili limfnog sistema.

Neka specifična stanja takođe mogu da budu uzrok povišenog broja limfocita.

  • Akutna ili hronična limfocitička leukemija;
  • CMV, citomegalovirusna infekcija;
  • HIV/AIDS;
  • Mononukleoza;
  • Tuberkoloza;
  • Vaskulitis;
  • Veliki kašalj;

Visok nivo limfocita se obično otkriva kada lekar predloži da se analiza krvi obavi kako bi se postavila dijagnoza nekog stanja na koje se sumnja, a čije posledice pacijent već oseća. Veoma retko je povišen broj limfocita neočekivan rezultat ili nešto što se otkriva slučajno.

Visok broj limfocita u kombinaciji sa drugim rezultatima može da ukaže na uzrok bolesti od koje pacijent pati, a lekar može na osnovu takvih rezultata da zatraži dodatne testove kako bi postavio pravilno dijagnozu i, shodno tome, preporučio adekvatan tretman.

TRETMAN I PREVENCIJA

Povišen broj limfocita se obično reguliše kada se izleči primarno stanje, pošto najčešće jeste prateća pojava akutne infekcije. Rešava se lečenjem određene bolesti, a može se sprečiti jačanjem imunog sistema, što znači da telo neće morati da proizvede veći broj limfocita nego što je potrebno, kako bi se izborilo sa antigenima.

Savetuje se da se konzumira hrana bogata antioksidansima i omega 3 masnim kiselinama, a uvek se posebno naglašava unošenje dovoljne količine vitamina C.

Sponzorisano:

loading...
Loading...