Uzgajanje

Sibirski limun – sadnice, sadnja, uzgoj, upotreba u ishrani i cena

Sibirski limun je interesantna ukrasna i jestiva biljka, koju ćete u pretrazi naći pod različitim nazivima. Latinski naziv sibirskog limuna je Poncirus trifoliata, a sama biljka se nekada svrstava među citruse, nekada ne. Iako je mi nazivamo ‘sibirskom’, ona taj epitet ne duguje tlu sa kojeg potiče, već izuzetnoj otpornosti na hladne dane i veoma niske temperature.

To je lepa i veoma izdržljiva biljka, koja će krasiti vašu baštu, a može da se koristi i za jelo. Deo originalnog naziva, trifoliata, odnosi se na raspored njenih listova, zbog kojeg se naziva i trolisnom pomorandžom.

Na engleskom govornom području sibirski limun je uglavnom poznat kao pomorandža; naziva se japanska pomorandža, gorka pomorandža, hardy orange i kineska pomorandža. Botanički, sibirski limun se svrstava u porodicu Rutaceae, koja pripada grupi Citrinae. To su biljke koje su po karakteristikama srodne citrusima, što znači da je sibirski limun u relaciji sa pomorandžama i običnim limunom.

  • Poncirus trifoliata je jedini primerak svoje vrste, koji je sličan po karakteristikama sa pomorandžom i limunom, ali ne pripada njihovoj porodici;

Moglo bi se reći da je ova zanimljiva biljka jedinstvena. To je listopadno stablo, sa trodelnim kožastim listovima, koji listaju početkom proleća, a  zimi opadaju. Biljka cveta u proleće, u vreme bujanja vegetacije, belim cvetićima veoma nežnog mirisa. Insekti poput leptira i pčela vole ovo drvo, iako je aroma njegovog cveta dosta blaža od cvetova njegovih rođaka, pomorandže i limuna.

Stablo je gusto razgranato i zaštićeno izrazito čvrstim i oštrim trnjem, toliko snažnim da može da izbuši automobilsku gumu. Trolisna gorka pomoranža je zbog svog otpornog, a gusto razgranatog stabla odličan izbor za sadnju u svrhu dekoracije bašte i žive ograde.

KARAKTERISTIKE SIBIRSKOG LIMUNA

Sibirski limun, odnosno trolisna pomorandža je biljka nativna tlu Kine. Međutim, nekada je ova vrsta uspevala u severnim krajevima Evrope, gde su koru plodova ovog drveta kandirali i sušili. Ovaj pseudo citrus je takođe popularan i u Americi; rani kolonisti u su rado gajili gorku pomorandžu zbog njenog otpornog i vrlo primenjivog ploda.

Plodovi sibirskog limuna su jako bogati pektinom, koji je izuzetno koristan za pripremanje voćnih proizvoda poput džemova i pekmeza, omiljenih voćnih prerađevina u Americi. Sam plod i semenke se koriste za pripremu ukusne marmelade. U nastavku teksta podelićemo sa vama i ovaj fantastičan recept.

U Kini se gorki plodovi ove biljke koriste uglavnom kao začin, osušeni i samleveni u prah, dok se mladi listovi biljke ponekad kuvaju i tako jedu. Plodovi su kiselo gorkasti, ali se koriste i za pripremu voćnog sirupa za sok. Sveže pomorandže-limunovi se nakon branja ostavljaju da stoje oko dve nedelje, nakon čega se iz njih izdvaja sirup i pravi se napitak.

Sam ukus je između ukusa limuna i grejpfruta. Zbog toga je ovaj plod dobar kao dodatak alkoholnim pićima, kao što je džin-tonik; može da se stavi umesto običnog limuna.

Stablo i plodovi Poncirus trifoliata

Sibirski limun je izdržljiva biljka, koja preživljava i izrazito niske temperature, čak i ispod -25 stepeni Celzijusa. No, ona raste prilično sporo i potrebno joj je oko sedam godina da počne da daje prve plodove. Visina stabla može da se kreće između 3 i 6 metara, a najčešće se zadržava na visini između 4 i 5 metara. Izgleda kao malo drvo ili kao veliki žbun, pošto ima gusto isprepletane grane. Poncirus trifoliata ima i patuljastu verziju, te se može uzgajati i kao bonsai drvo.

Manja varijanta doseže visinu do 2 i po metra; to je varijetet karakterističan po specifično izuvijanim granama, zbog čega se naziva ‘leteći zmaj’, odnosno Flying Dragon, koji je ujedno i najpopularniji kultivar ovog stabla. Stablo sibirskog limuna je načičkano veoma oštrim trnjem, zbog čega ga vole ptice i često ga biraju kao ugodno mesto za podizanje svog doma. Trnje sibirskog limuna pticama ne smeta da sviju udobna gnezda, dobro zaštićena od gladnih predatora.

Plodovi sibirskog limuna sazrevaju u poznu jesen i po izgledu zaista podsećaju na limun. Loptastog su oblika, ali su po veličini manji od običnog limuna i prekriveni su nežnim dlačicama. Kao i kod limuna, kada drvo počne da rađa, plodovi su zeleni i vremenom prelaze u lepu žutu nijansu. Unutrašnjost plodova takođe liči na druge citruse; ima pulpičnu strukturu i kada se preseče izgleda kao limun i pomorandža, osim što su semenke veće i zauzimaju više mesta.

Ukus ploda nije neprijatan, već ima karakteristično gorku aromu, poput mešavine ukusa limuna i grejpfruta. Nije preterano omiljen kao svež plod i najčešće se ne konzumira na taj način. Plod se koristi za dobijanje sirupa i pripremu raznih prerađevina.

Napomena: Sibirski limun se smatra toksičnom biljkom, što važi i za mnoge druge vrste koje konzumiramo. Navodi se da konzumacija ovog ploda može izazvati oštar bol u stomaku, iritaciju na koži i mučninu, ukoliko je kontakt sa boljkom dugotrajan. Ipak, napominje se da do blagog toksičnog efekta dolazi ako se pojede puno ploda, a iritacija na koži je blaga i može trajati nekoliko minuta. Takođe se navodi da sam plod može imati i antialergijske efekte;

Lekovitost sibirskog limuna

Poncirus trifoliata je još jedan od korisnih i dragocenih plodova koji se rado upotrebljavaju u kineskoj medicini. U ovoj oblasti se upotrebljava za lečenje i tretiranje problema sa hemoroidima, protiv zubobolje, konjuktivitsia, za ublažavanje simptoma prehlade i za tretiranje iritirane kože i svraba.

loading...

Plodovi biljke su veoma bogati korisnim sastojcima, kakvi su pektin i vitamin C. Svojstva ovog ploda su odavno poznata u orijentalnoj medicini, a moderna istraživanja potvrđuju njegovu lekovitu vrednost.

  • Poncirus trifoliata nije ‘pravi’ limun, ali sadrži veći udeo vitamina C nego običan limun;

Pokazalo se da plod siborskog limuna ima citostatično delovanje i da je dobar prirodni lek protiv alergijskih reakcija.

S obzirom da je bogat vitaminom C, to nas navodi na zaključak da je ovaj dekorativni limun dobar i za jačanje imunog sistema. Istraživanja pokazuju da je sibirski limun dobar za tretiranje problema sa heliko bakterijom i da uspešno ublažava tegobe vezane za digestivni sistem. Za ove pozitivne efekte je najviše zaslužno gorko ulje kojim plod obiluje.

UPOTREBA U KULINARSTVU

Gorka pomorandža nije omiljena kao svež plod, ali se kora ploda u severnim evropskim krajevima rado koristila za kandiranje i sušenje, u Kini od nje pripremaju začin, a koristi se za spremanje voćnih namaza. Najomiljeniji kulinarski način upotrebe ovog ploda je ipak priprema marmelade. Visok sadržaj pektina je najvažnija karakteristika koja određene plodove čini izrazito pogodnim za pripremu ukusnih voćnih namaza. Marmelada od sibirskog limuna je čest recept u zemljama Zapadnog sveta.

Priprema se od kultivara leteći zmaj i koristi se kao i drugi pekmezi, marmelade i džemovi. Interesantno je da je neki upotrebljavaju radije u slanim jelima, nego kao namaz za tost, palačinke ili kolače, zbog karakterističnog gorkastog ukusa.

Marmelada od sibirskog limuna – Marmelada od sibirskog limuna se pravi od podvrste Flying Dragon. Za pripremu marmelade nije potrebno mongo sastojaka, ali ovaj proizvod zahteva određenu veštinu i dosta strpljenja. Gotovu marmeladu možete da koristite na bilo koji željeni način i možete je napraviti više ili manje gorkom. Evo kako se ovaj recept sprema i šta je potrebno.

  • 30-50 plodova sorte Flying Dragon limuna
  • 1 kg šećera
  • 1 pakovanje pektina
  • Soda bikarbona
  • Voda
  • ½ kašike margarina

Plodove sibirskog limuna je potrebno dobro oprati, pa svaki plod oljuštiti i koru odložiti sa strane, budući da je i ona deo recepta za marmeladu. Svaki plod iseći na polovine, pa na četvrtine i iscediti sok. Plodovi sibirskog limuna sadrže jako puno semenki, te dodavanje vode može da pomogne da ih lakše izdvojite. Kada se iscede svi plodovi, količina dobijenog soka će biti nešto manje od litra, oko 700 gr, uključujući pulpu. Oljuštenu koru staviti u zasebnu šerpu, nasuti 650 ml vode, dodati vrh kašičice sode bikarbone i kuvati. Kada ova mešavina proključa, smanjiti vatru i ostaviti još desetak minuta.

Prosuti deo vode iz šerpe, tako da u šerpi ostane skuvana kora, prekrivena tečnošću. U tu smesu sa korom potom nasuti isceđeni sok od plodova biljke, pa kuvati zajedno. Potrebno je da sve zajedno ključa oko desetak minuta. Povremeno promešati. Za čuvanje marmelade je potrebno pripremiti tegle, tako što se one prokuvaju u velikom loncu, sa sve poklopcima. U posebnoj posudi pomešati 50 gr šećera i kesicu pektina.

U šerpu sa mešavinom kore i soka dodati 1.2 litara vode, pa u tu smesu dodati još i mešavinu pektina i šećera. Preporučuje se i dodavanje pola kašike margarina. Sve zajedno treba da proključa, nakon čega se dodaje kilogram šećera, sve se dobro promeša i ostavlja da zajedno vri. Povremeno promešati. Kada se svi sastojci dobro sjedine i smesa postane fina kada se meša, marmelada od sibirskog limuna je gotova. Skloniti sa vatre i nasuti u pripremljene posude. Ohlađenu marmeladu čuvati na suvom i tamnom mestu; ako ih čuvate kako treba, trajaće mesecima.

Napomena: Ukoliko želite da marmelada bude manje gorka, možete da dodate veću količinu šećera, po želji i ukusu. Takođe, ukoliko želite prerađevinama od drugog citrusnog voća da date specifičnu gorkstu aromu, slobodno dodajte i nekoliko plodova Poncirus trifoliata u recept i pripremajte ih po uobičajenom postupku za dati proizvod;

Sok od dve vrste pomorandže – Sibirski limun je kompatibilan sa ostalim citrusima i raznim proizvodima od tih plodova daje posebnu aromu i karakterističan ukus. Ako volite osvežavajuću gorčinu zdravih voćnih sokova, a uživate u slatkoj aromi zreliih pomorandži, ovaj napitak je odličan izbor. Osim svog karakterističnog ukusa, sibirski limun ovakvim proizvodima doprinosi i izuzetnim antioksidansnim svojstvima. Evo kako da pripremite sveži sok od običnih i kineskih pomorandži.

  • 1 sibirski limun
  • 4 pomorandže
  • 1 kg šećera
  • 9 l vode

Plodove dobro oprati, a preporučuje se da se preliju ključalom vodom; tako se ispiraju zaostale nečistoće i ublažava gorčina. Oprane plodove staviti u zamrzivač na dva sata. Zamrznute plodove iseći na četvrtine, ukloniti njihove semenke. Plodove potom treba samleti u mašini za meso. Prokuvati i prohladiti 3 litra vode, pa njome preliti mešavinu usitnjenog voća.

Sve zajedno treba da odstoji oko desetak minuta. Kada je mešavina odstojala, procediti je i dodati ostatak vode (6 l). Dodati šećer i sve zajedno mešati tako da se sav šećer istopi. Sok čuvati u sterilisanim flašama, na hladnom mestu.

UZGOJ I CENA SIBIRSKOG LIMUNA

Sibirski limun je sve popularnija vrsta i u našim krajevima, a danas se pojedina gazdinstva odlučuju upravo na proizvodnju sadnica ove interesantne dekorativne, jestive i lekovite biljke. Velika prednost gorke pomorandže je to što se lako održava i što je veoma otporna na različite spoljašnje uslove. Sama po sebi, biljka izdržava hladne temperaturne uslove, a zbog trnovitih grana slabo je napadaju štetočine.

Takođe, manje je podložna biljnim oboljenjima od nekih drugih vrsta. Ukoliko se odlučite na uzgoj sibirskog limuna, dobićete korisnu, lepu i praktičnu dvorišnu biljku.

Prednosti sibirskog limuna su se pokazale prijemčivim za naše krajeve, budući da običan mediteranski limun slabo izdržava u našim uslovima; on ne podnosi hladnoću koja se kod nas javlja i ne daje značajan prinos. Pritom, zbog svojih nežnih karakteristika zahteva ozbiljnu i veoma posvećenu negu. Uglavnom uspeva kao ukrasna biljka, pre nego kao plodonosno stablo.

Sa druge strane, Ponicera trifoliata se pokazala kao biljka koja zahteva manje ulaganja i posla, a daje korisne plodove i obezbeđuje i druge beneficije.

Sadnice sibirskog limuna su sada dostupne i kod nas i mogu se nabaviti u toku svih sezona. Još jedna prednost ove biljke je to što nije nužno da se odredi precizno doba za sadnju; to možete da učinite bilo kada.  Možete da se odlučite na uzgoj Poncirus trifoliata zbog korisnih i zdravih plodova, ali i u čisto dekorativne svrhe.

Sadnja i nega sadnica

Zemljište za sadnju sibirskog limuna treba da bude propusno i dovoljo rastresito. Ovom stablu ne pogoduju kisela zemljišta. Sama lokacija tla za sadnju treba da bude na zaklonjenom položaju, ne direktno izložena sunčevim zracima; direktna izloženost u najtoplijim sezonama može da ugrozi mlade izdanke i da dovede do njihovog sušenja.  Stablo sibirskog limuna najviše napreduje u periodu od kasnog leta do jeseni, od avgusta do oktobra.

Sadnice i tlo – Sadnice se najčešće kupuju u saksiji i takve se postavljaju u rupe u zemljištu koje su duple veličine u odnosu na samu saksiju u kojoj je sadnica donešena. Zemljištu koje je iskopano treba dodati  1/3 humusa i 1/3 sitnog peska. Takvu mešavinu vratiti u rupu sa sadnicom. Tlo je potrebno dobro utabati gaženjem, te zaliti sa deset litara vode. Što se tiče redovnog zalivanja, biljka se zaliva tokom vegetacije, ujutro ili uveče. Potrebno je tuširati samo stablo.

Godišnja doba – U toku jeseni je period vegetativnog mirovanja, te tada nije nužno da se biljka mnogo zaliva. Pre početaka zime treba nađubriti zemljište, ali tako da đubrivo ne dođe u kontakt sa samim stablom. U toku zimskog perioda oko održavanja Poncirus trifoliata nema mnogo posla; nije potrebno zalivanje, a eventualno se stablo može malo zakloniti od mraza, u slučaju da je bilja u svojoj prvoj godini i mlada je. Na proleće počinje bujanje vegetacije, te je stablo sibirskog limuna potrebno zalivati u zavisnsti od toga kakvi su vremenski uslovi. Tokom leta, posebno za velikih vrućina, biljku je potrebno redovno zalivati. U prvoj polovini avgusta je dobro obogatiti zemljište prihranom namenjenom citrusnim vrstama.

Održavanje i prinos – Orezivanje sibirskog limuna se obavlja posle tri godine od postavljanja mladih sadnica. Stablo se ne orezuje po određenom pravilu, već po želji uzgajivača. Puno cvetanje biljka ispoljava tek posle četiri godine; cvetovi su mali, beli, sa roze prađnicima, nežne i blage arome, privlačne pčelama i leptirima. Prve plodove stablo daje tek nakon sedam godina od sadnje. Prinos plodova Poncirus trifoliata je oko 30 kilograma po drvetu. Kineska pomorandža je odlična vrsta za kalemljenje sa drugim agrumima. Prednost tog postupka je povećanje otpornosti na bolesti citrusnih stabala i dobijanje plodova izrazitog kvaliteta.

Cena: Cena sadnica sibirskog limuna kod nas iznosi oko 1 200 dinara po jednoj sadnici biljke;

Uzgoj iz semena

Osim iz sadnica, pojedini kultivari Poncirus trifoliata mogu da se uzgajaju sadnjom iz semena i čuvati i kao biljka za stan. Kineska pomorandža može da bude lepo dekorativno stablo za terasu, a najprijemčiviji varijetet za tu svrhu je Flying Dragon, koji se uzgaja čak i kao bonsai drvo. Semena se pre sadnje moraju osušiti na sobnoj temperaturi, za šta treba da prođe četiri nedelje.

Za sadnju semena je potrebno prilagoditi tresetno zemljište i pesak, pomešane u plitkom širokom sudu. Semena se postavljaju u takvu zemlju i prekrivaju slojem od jednog centimetra mešavine. Ovaj način sadnje zahteva više pažnje i preciznosti nego održavanje sadnica. Zemlju sa semenima treba zalivati redovno i veoma odmereno; potrebno je da zemlja ostane dovoljno vlažna, da se ne osuši, ali ni da se preplavi vodom. Potrebno je da se posuda gde se nalaze semana poklopi staklenom posudom, teglom ili poklopcem, koje je potrebno svakoga dana prebrisati suvom i čistom krpom sa unutrašnje strane.

Semena Poncirus trifoliata u takvim uslovima klijaju za nedelju dana, na 15 stepeni Celzijusa. Kada proklijaju, može da se uklopni staklena zaštita. Posle šest nedelje od klijanja, mladica se presađuje u saksiju i pažljvo neguje. Na ovaj način uzgojen sibirski limun može da se presadi i u dvorište, ali je za to potrebno da prođu minimum dve godine, kako bi samo stablo bilo dovoljno snažno.

Cena: Pakovanje od 10 semenki sibirskog limuna može se naći po ceni od 150 dinara;

Sponzorisano:

loading...
Loading...