Zdravlje

Slomljena noga ili ruka u gipsu – oporavak i saveti

Kada dođe do preloma kosti, najvažnije je da kost pravilno zaraste i da se sve vrati u prvobitni položaj.

Postoji nekoliko tretmana kojima se polomljena kost vraća u pređašnje stanje, a lekar specijalista (ortoped) je taj koji će odrediti koji će tip tretmana primeniti. Lekar svoje preporuke donosi nakon detaljnog pregleda i proučavanja rendgenskog snimka.

Postoji više faktora koji mogu ukazivati na tip lečenja koji treba preduzeti. Pojedine frakture se leče nošenjem gipsa, a druge zahtevaju invanzivnije tretmane, poput operacije i sl.

Zarastanje nekih preloma se mora sprovoditi uz pomoć metalnih zavrtnja, šipki, pločica, itd. kako bi se kost održala na mestu. Ovakvi zahvati su poznati pod nazivom operacije sa unutrašnjim fiksacijama.

Zarastanje slomljene kosti uz pomoć gipsa

Lomljenje kosti, i to najčešće na ruci ili nozi, je relativno redovna pojava. Nakon određenog vremena i uz pravilnu negu i brigu, kost zarasta. Gips se već dugo primenjuje kako bi držao mesto preloma ruke ili noge u fiksnom stanju sve dok kost ne zaraste.

Pacijentima se preporučuje da, nakon nameštanja gipsa, obavezno sačekaju jedan dan, a zatim da provere, kod svog lekara, da li je pravilno postavljen.

U proseku, gips se drži oko 6 nedelja. Naravno, u zavisnosti od starosti, opšteg zdravstvenog stanja i vrste preloma, gips se može nositi i duže. Tokom ovog vremena, vrši se još jedno rendgensko snimanje kako bi se proverilo da li kost lepo zarasta.

Ukoliko se desi da postoje problemi i to sa načinom na koji kost zarasta ili sa komplikacijom u vezi sa prelomom, lekar vas može uputiti na ortopedsku operaciju.

Uobičajeni problemi

Frakture mogu biti veoma bolne. Prvobitni bol je ekstremno jak, ali kako vreme odmiče on jenjava. Kada se postavi gips i kada polomljena ruka ili noga imaju podršku i mogu da se odmaraju, onda sve postaje lakše.

Bol skoro potpuno utihne nakon par nedelja.

Najobičniji lekovi protiv bolova, kao što je paracetamol, mogu se uzimati tokom ovih bolnih dana.

U prvih nekoliko dana, pacijent može osećati svrab ispod gipsa, ali će se i ova neprijatnost ubrzo izgubiti.

Kako se negovati?

Gips podržava i štiti frakturu dok kost zarasta. Međutim, gips ponekad može da dovede do problema sa cirkulacijom. Da bi se sprečila ovakva komplikacija potrebno je da se u slučaju gipsiranja gornjih ekstremiteta često rade vežbe prstima.

Ukoliko vam je noga u gipsu, mrdajte prstima na stopalima. Držite ekstremitet koji je u gipsu uzdignutim, kako biste sprečili oticanje, naročito u prvih 48 sati. Npr. ako vam je slomljena ruka, držite je u povezu oko vrata, a ako vam je noga u gipsu, onda podmetnite jastuče ispod nje i odležite prva dva dana.

Briga o gipsu

Gips je veoma važan jer održava mesto preloma u prihvatljivom položaju. Nakon apliciranja gipsa na ruku ili nogu, odmarajte narednih nekoliko dana. Na taj način ćete omogućiti da se gips u potpunosti prilagodi.

loading...

Održavajte gips suvim. Kada se kupate ili tuširate, obložite gips plastičnom kesom i uvežite gumicom.

Gledajte da ne kisnete dok nosite gips.

Ne pokušavajte da sečete ili na bilo koji način pomerate gips.

Ako vam se gips nalazi na nozi, nemojte hodati i pritiskati ga, već koristite štake.

Ne podižite ništa teško i nemojte voziti sve dok prelom ne zaraste.

Pratite sva uputstva o nezi gipsirane ruke ili noge koja ste dobili u medicinskoj ustanovi.

Kada treba potražiti hitnu medicinsku pomoć?

Ukoliko osećate bol, uprkos lekovima protiv bolova koje ste uzimali, trebalo bi da se obratite lekaru.

Ako primetite da su vam prsti na rukama ili na stopalima bele ili plave boje, potražite hitnu medicinsku pomoć.

Posetite najbližu stanicu urgentne medicine ako ne možete da pomerite prst ili prste (na nogama ili rukama, u zavisnosti od preloma).

Nakon postavljanja gipsa ne bi trebalo da osećate bol pri pomeranju prstiju šake ili stopala.

Kako izgleda period nakon skidanja gipsa?

Kada kost zaraste i kada se gips ukloni, možete osetiti krutost ili slabost u ekstremitetima koji su bili pod prelomom. Vremenom, baveći se svakodnevnim normalnim aktivnostima, ovo stanje će se poboljšati.

Ponekad je potrebna fizikalna terapija kako bi oporavak tekao u pravom smeru. Fizikalna terapija uključuje vežbe za poboljšanje tonusa mišića, pokretljivost zglobova i ravnotežu. Vežbe na fizikalnoj terapiji poprilično pomažu da se pacijent vrati normalnim aktivnostima.

Nakon skidanja gipsa, kost koja je pretrpela prelom se i dalje oporavlja i leči, tako da bi trebalo da budete pažljivi prema tom delu tela i narednih mesec dana.

Slomljena ruka/noga

Znaci i simptomi slomljene ruke obuhvataju jake bolove i preosetljivost na mestu frakture, potom modrice i otok, teškoću pri pomeranju ruke/noge, čudan oblik zgloba ili dela ruke/noge, itd.

Zbog šoka ili bola pri frakturi, možete se osećati slabo i imati vrtoglavicu.

Ponekad je teško utvrditi da li je reč o naprsnuću kosti ili uganuću zgloba, pa se mora potražiti stručna medicinska pomoć.

Ako smatrate da ste polomili ruku/nogu ili zglob potrebno je da odmah odete do najbliže medicinske ustanove ili pozovete Hitnu pomoć. Manji prelomi mogu biti tretirani i u lokalnim ambulantama. Izbegavajte pomeranje oštećene ruke/noge koliko god je to moguće (možete privezati ruku maramom ili šalom oko vrata). Prislonite kesicu sa ledom obloženu maramicom na povređenu regiju.

Kada stignete u bolnicu, dobićete lekove protiv bolova i longetu koja će privremeno pričvrstiti ruku/nogu. Potom će uslediti rendgensko snimanje pomoću kojeg će se precizno utvrditi mesto i ozbiljnost preloma. Ukoliko se pokaže da je u pitanju manji prelom lekar prepisuje postavljanje gipsa ili longete. Dešava se da se aplikacija gipsa zakaže za nekoliko dana kako bi se sačekalo da splasne otok, pa se u međuvremenu nosi longeta.

Ako su u pitanju ozbiljniji prelomi, lekar može pokušati da namesti slomljenu kost svojim rukama i to će uraditi dok ste u budnom stanju.

Oporavak slomljene ruke ili noge u gipsu

Gips ćete morati da nosite sve dok slomljena kost ne zaceli. To obično traje, kao što je rečeno, mesec ili dva. U slučajevima težih preloma to će trajati nešto duže.

Dok vam je ruka/noga u gipsu izbegavajte da je opterećujete ili da je pritiskate na bilo koji način. Nemojte prestati u potpunosti da se krećete, ali izbegavajte aktivnosti kao što je nošenje teških stvari, vožnja ili sport.

Gips nemojte kvasiti i ruku/nogu uvek držite blago izdignutom.

Radite neke nenametljive vežbice i protežite se koliko je to moguće (vaš lekar i fizioterapeut će vam dati savete kako da to činite).

Ako primetite crvenilo, otok, neprijatan bol ili neprijatan miris, obratite se lekaru. Može se desiti da se gips olabavi previše ili da je previše stegnut, pa i to dovodi do neželjenih komplikacija. I tada morate da obavestite svog ortopeda.

Oporavak nakon skidanja gipsane imobilizacije

Nakon skidanja gipsane imobilizacije, pacijent se šalje na lečenje i oporavak uz pomoć fizikalne terapije. Da bismo utvrdili vreme koje je potrebno da se ruka ili noga vrate u prvobitno stanje, potrebno je pomnožiti broj tri sa brojem dana nošenja gipsane imobilizacije. Ako ste nosili gips na nozi 5 nedelja, biće vam potrebno 15 nedelja da se u potpunosti oporavite. Tako glase medicinska pravila, ali je u praksi taj vremenski period promenljiv i razlikuje se od slučaja do slučaja.

Gipsana imobilizacija se skida odmah nakon što radiografski snimci pokažu da se stvorio koštani kalus, odnosno nova kost. Ukoliko je snimak pokazao nedovoljno formiran kalus i sporo zarastanje kosti, uz kliničke znake, poput bolova, povišene temperature, onda se nastavlja nošenje gipsa.

Kontrakture se pojavljuju kao neminovnost nakon stavljanja gipsa. Kontrakture predstavljaju ograničene pokrete zglobova koji su imobilisani. Zbog toga se mora početi sa fizikalnom terapijom i stimulacijom zarastanja koštanog tkiva odmah nakon preloma. Kineziterapija se primenjuje da bi se sprečila pojava ukočenosti zglobova koji se nalaze pored preloma.

Kada se pacijentu skine gips, može se desiti da se na mestima preloma pojavljuju otoci. Ovi otoci su nastali zbog poremećene cirkulacije. Fizikalni terapeut treba da pokrene cirkulaciju, pa zato uključuje krioterapiju. Povređeni deo se trlja ledom, a potom se taj isti deo utopljava. Preporučuje se da ovaj deo terapije pacijent obavlja i sam u kućnim uslovima. Kesicom leda se povređeno mesto trlja oko pet minuta, obriše se, a potom se uvije u toplo ćebe i drži nekih sat vremena.

Fizikalna terapija ima za cilj da što pre osposobi povređenu ruku ili nogu. Ako je u pitanju prelom noge, hodanje se, u početku, čini uz pomoć štaka i lagano se razrađuju pokreti onih delova noge koji nisu bili u gipsu. Tu je vrlo važno odrediti tačno vreme kada pacijent sme da se osloni na povređenu nogu, kao i intenzitet oslonca. Potpun oslonac se dozvoljava pacijentu tek kada je fizioterapeut siguran da je došlo do potpunog zarastanja.

Ako je prelom bio lakši, fizikalna terapija započinje odmah, dakle nekoliko dana nakon preloma. Tada se primenjuju magnetno-impulsna polja, statičke kontrakcije i interferentne struje.

Kada se skine gips, radi se hidro-kinezi terapija. Kada je lekar siguran da je kost potpuno srasla, intenzivno se nastavlja sa fizikalnom terapijom u nekom od rehabilitacionih centara.

Sponzorisano:

loading...
Loading...