Lifestyle Zdravlje

Koliko dugo alkohol ostaje u krvi?

Ljudsko telo ima jedinstveni sistem za procesuiranje i iskorišćavanje različitih materija koje u njega dospevaju, bilo da je reč o elementima koji u naš organizam i krvotok dospevaju putem hrane koju konzumiramo, u čvrstom ili tečnom stanju, posredstvom lekova, spoljne sredine i tako dalje.

Kada govorimo o alkoholu, čovekov organizam prati prilično unapred ustanovljenu šemu koraka u njegovom probavljanju.

Zbog toga trajanje perioda tokom kojeg se alkohol zadržava u telu pojedinca u najvećoj meri zavisi od toga koliko pijemo, tj. koliko alkohola smo uneli u telo; naravno, to vreme je uslovljeno i nekolicinom drugih faktora.

Ukoliko ste ikada popili više nego što obično pijete, verovatno ćete se setiti onog trenutka kada je piće počelo da deluje (loše) na vas.

  • U jednom trenutku tokom procesa probavljanja alkohola, dolazi do tačke kada krv i telesna tkiva postaju rezervoar za bilo koji delić alkohola koji nije metabolisan. Kada se to dešava previše često, oštećenja mozga i tkiva su neizbežna, što jeste slučaj kod teških oblika alkoholizma;

Kako se alkohol ponaša u ljudskom telu?

Prosečno, period unošenja alkohola obično traje od jednog sata do nekoliko sati, a koliko će se zadržati u organizmu (u krvi, salivi, dahu i urinu) zavisi od kombinacije više faktora.

Mada ova materija prolazi kroz digestivni sistem kao i ostale koje unosimo, alkohol zapravo zahteva tek mali nivo procesa varenja ili ga uopšte ne pokreće.

Kada unesemo alkohol u svoj organizam, 20% materije direktno se transportuje u krvotok i putuje kroz naše telo do mozga. Ostatak alkohola prelazi u krvne sudove nakon što je apsorbovan od strane tankog creva. Ovaj proces se, logično, usporava ukoliko u našem stomaku i crevima ima hrane.

Zbog toga je teže da vas piće ‘uhvati’ ukoliko prilikom konzumacije jedete ili ste obilno obedovali neposredno pre pijenja.

Kada uđe u krvotok, alkohol putuje do jetre gde se metaboliše. Bez obzira na to što se različiti ljudi drugačije osećaju kada piju, odnosno dolaze pod dejstvo alkohola u različitim trenucima, na različite načine i od različitih količina i vrsta pića, zdrava jetra zapravo procesuira alkohol na isti način kod svake ljudske jedinke i to nezavisno od pola, rase ili težine.

Međutim, metabolički proces same jetre nije jedini faktor koji utiče na trenutak kada će alkohol napustiti telo.

  • U proseku, jetra metaboliše jednu uncu (oko 30 ml) alkohola po jednom satu. Navedena količina alkohola podiže nivo alkohola u krvi prosečne osobe do 0.015 za jedan sat; ta količina alkohola će proći kroz njegovo telo. Koncentracija alkohola od 0.08, zahteva čitavih 5 i po sati da napusti sistem;

loading...

Dakle, prosečno je potrebno oko 1 sat da se procesuira količina od 30 ml alkohola iz krvi. To je količina koja se nalazi u jednom standardnom malom pivu, čaši vina ili čašici žestokog pića od 80% alkohola.

Kada dosegne nivo od preko 0.055, krv i telesna tkiva počinju da apsorbuju višak alkohola, a nuspojave tog procesa uključuju neugodna stanja, poput osećaja depresije, nervoze, iritabilnosti, mučnine, povraćanja, dezorijentacije i gubitka pamćenja.

Koliko dugo alkohol ostaje u krvotoku?

Zadržavanje alkohola u našem krvotoku u najvećoj meri zavisi od toga koliko smo alkohola uneli u organizam. Pošto se najveći deo alkohola apsorbuje u telu, što ga više unesemo, to je veća koncentracija alkohola u telu i to je više vremena potrebno da ga naše telo procesuira.

Nekoliko faktora igra dodatnu ulogu u procesu. To su sledeći faktori:

  • Telesna težina pojedinca;
  • Pol osobe;
  • Uzrast pojedinca;
  • Stepen metabolizma osobe (brzina kojom telo pojedinca pretvara unete materije u energiju);
  • Količina hrana koju pojedinac konzumira dok pije;
  • Vrsta i jačina alkoholnog pića;
  • Uzimanje lekova i drugih preparata;
  • Zdravstveno stanje jetre;

Da bismo približili kako to izgleda, dajemo konkretne primere. Potrebno je oko sat vremena da se iz tela izbaci oko 30 ml alkohola. Kada je reč o samim pićima, to znači da je potrebno oko sat vremena da se iz tela izbaci količina alkohola sadržana u jednoj maloj limenci piva (oko 355 ml), čaši vina (oko 177 ml) ili čašici likera (44 ml).

Ako popijete više, vreme oslobađanja tela od alkohola se srazmerno povećava sa količinom; to znači da ako ste popili duplu količinu, biće potreban i duplo duži vremenski period da se telo oslobodi alkohola.

Delovanje alokohola

Koncentracija alkohola u krvi određuje se jedinicom BAC/SAK (blood alchocol content/ sadržaj alkohola u krvi), promilima i odnosu grama alkohola po 100 gr krvi; to znači da postotak  0.05 BAC može da se izrazi kao postotak 0.5 promila ili 0.05 grama alkohola na 100 gr krvi pojedinca. Evo kako naše telo reaguje na određenu stopu alkohola u krvi.

  • 2-0.3 promila – Opuštenost, blaga euforija;
  • 4-0.6 promila – Opuštenost, veselost, manje smetnje u govoru, izraženije emocije;
  • 7-0.9 promila – Lagani gubitak ravnoteže, smetnje u govoru, vidu i reagovanju uopšte, lošija samokontrola, slabije pamćenje, euforično osećanje;
  • 1-1.25 promila – Tegobe vezane za koordinaciju, nemogućnost pravilnog procenjivanja, teškoće u govoru, ravnoteži, vidu, sluhu, reagovanju, euforično ponašanje;
  • 3-1.5 – Ozbiljne smetnje u motoričkoj funkciji, gubitak kontrole nad telom, gubitak ravnoteže, loš vid, osećanje nelagode, nervoze, depresivno osećanje;
  • 6-1.9 promila – Depresija, nelagodnost, iritabilnost, mučnina;
  • 2 promila – Zbunjenost, dezorijentisanost, utrnulost, gubitak kontrole nad telom, povraćanje, gubitak sećanja;
  • 5 promila – Ozbiljne smetnje u svim domenima, rizik od gušenja usled povraćanja, rizik od povređivanja;
  • 3 promila – Potpuna dezorijentisanost, mogućnost nesvestice i otežanog buđenja iz tog stanja;
  • 5 promila – Rizik za nastanak kome, stanje je kao prilikom hirurške anestezije;
  • 4 promila – Koma i rizik za smrtan ishod usled obustave normalnog disanja, drastičnog pada pritiska ili gušenja usled povraćanja;

Sponzorisano:

loading...
Loading...