Zdravlje

Kako zaustaviti proliv – dijareju kod beba, dece i odraslih

Proliv ili dijareja podrazumeva čestu meku ili vodenu stolicu. Ona se može označiti i kao potreba za crevnim pražnjenjem koja je češća nego što je to uobičajeno. Svako u životu iskusi dijareju i ona se dešava skoro svim ljudima s vremena na vreme. U najvećem broju slučajeva ona traje nekoliko dana najviše.

Međutim, ako se dogodi da traje duže (i po nekoliko nedelja), onda to može upućivati na ozbiljan poremećaj (perzistentna infekcija, inflamatorna bolest creva, itd.).

Stručnim medicinskim terminima rečeno dijareja/proliv je promena normalnog neto apsorpcijskog statusa vode i aposorpcije elektrolita do sekrecije. Povećani sadržaj vode u stolici (iznad normalne vrednosti otprilike 10 ml/kg/d kod beba i male dece, ili 200 g/d kod tinejdžera i odraslih) nastaje zbog neravnoteže u fiziologiji procesa malog i debelog creva koji su uključeni u apsorpciju jona, organskih supstrata, a time i vode.

Akutna dijareja se definiše kao nagli početak 3 ili više mekih/tečnih stolica na dan koja ne traje duže od 14 dana. Hronična dijareja se definiše kao epizoda koja traje duže od 14 dana. Razlika ima implikacije ne samo vezano za klasifikaciju i epidemiološke studije, nego i posmatrajući sa praktične tačke gledišta, jer produžena dijareja često ima različite etiologije, pa zahteva različite načine lečenja i upravljanja njome, te na kraju, ima i različitu prognozu.

Klinička prezentacija dijareje i njen pravac razvoja zavise od uzroka, ali i od pacijenta domaćina. Da bi se utvrdio izvor, tj. uzrok dijareje trebalo bi razmotriti sledeće činjenice:

  • karakteristike stolice (npr. konzistentnost, boju zapreminu, učestalost);
  • prisustvo sindromskih simptoma (npr. mučnina, povraćanje, groznica, bol u stomaku);
  • korišćenje dečjeg vrtića (uobičajeni patogeni su rotavirus, astrovirus, kalicivirus; Campylobacter, Shigella, Giardia i Cryptosporidium vrste);
  • istorija unosa namirnica (sirova/kontaminirana hrana, trovanje hranom);
  • istorija kampovanja (moguće izlaganje kontaminiranoj vodi);
  • istorija putovanja (uobičajeni patogeni pogađaju specifične regije);
  • izlaganje životinjama (npr. mladi psi/mačke, Salmonella spp, kornjače);
  • stanja predispozicije (hospitalizacija, korišćenje antibiotika, imunokompromitovano stanje).

Znaci i simptomi dijareje/proliva mogu uključivati sledeće:

  • dehidraciju: letargiju, depresivnu svest, suve mukozne membrane, nedostatak suza, odloženo kapilarno punjenje);
  • nemogućnost unosa hrane i neuhranjenost: smanjena mišićna masa ili perfierni edem;
  • abdominalni bol/grčevi;
  • perianalna eritema.

Dijagnoza dijareje

Dijagnosticiranje dijareje može uključivati sledeće korake:

  • pregled i ispitivanje parazita i jajašaca;
  • broj leukocita;
  • pH nivo: pH nivo od 5.5 ili manje ili prisustvo smanjenih supstanci indicira intoleranciju ugljenih hidrata, koja je obično sekundarna u virusnoj bolesti;
  • pregled i ispitivanje izlučevina za prisustvo/odsustvo leukocita;
  • kulture: uvek se radi kultura za salmonelu, šigelu i kampilobakter; kao i Y enterocolitica u prisustvu kliničkih znakova kolitisa ili ako su prisutni fekalni leukociti.

Kako se upravlja dijarejom?

Akutna dijareja je obično samoograničena; međutim akutna infekcija može imati produženo trajanje. U većini slučajeva, najbolja opcija za lečenje akutne dijareje je uzimanje oralne rehidracione terapije, što je pre moguće.

Vakcine mogu pomoći u tome da se poveća rezistencija na infekcije. Antimikrobni i antiparazitski agensi mogu biti korišćeni da bi se lečila dijareja koja je izazvana specifičnim organizmima i/ili kliničkim okolnostima. Takvi lekovi uključuju sledeće: cefiksim, ceftriakson, cefotaksim, eritromicin, furazolidon, metronidazol, paromomicin, sulfametoksazol, vankomicin, tetraciklin, nitazoksanid, rifaksimin, itd.

loading...

Akutna dijareja

Akutna dijareja se definiše kao nagla potreba za crevnim pražnjenjem 3 ili više puta dnevno gde je stolica mekana ili vodnjikava. Povećani sadržaj vode u stolici nastaje zbog neravnoteže u fiziologiji tankog creva i procesima debelog creva koji su uključeni u apsorpciju jona, organskih supstrata, a time i vode. Kao uobičajeni poremećaj u svojoj akutnoj formi, dijareja može imati mnogo uzroka i može biti blaga do teška.

Akutna dijareja kod dece je obično izazvana infekcijom tankog i/ili debelog creva; međutim, brojni poremećaji mogu rezultirati dijarejom uključujući sindrom neuhranjenosti i različite enteropatije. Akutna dijareja se obično prekida sama od sebe, međutim akutna infekcija može trajati nešto duže. U principu je najveća i najčešća komplikacija akutne dijareje dehidracija.

Iako se termin akutni gastroenteritis često koristi kao sinonim za akutnu dijareju, on je pogrešan. Termin gastroenteritis se odnosi na zapaljenje želuca i tankog creva, a u stvarnosti je upala želuca vrlo retko viđena kod akutne dijareje; pored toga ni enteritis nije dosledno prisutan. Primer infektivne akutne dijareje i sindroma koji ne izaziva enteritis uključuje Vibro cholerae ili indukovanu dijareju i Shigella indukovanu dijareju. Zbog toga, termin akutna dijareja je mnogo bolji od akutnog enteritisa.

Akutna dijareja u razvijenim zemljama je skoro uvek benigno, samoograničeno stanje, koje prestaje u roku od nekoliko dana. Klinička prezentacija i trajanje bolesti zavise od etiologije dijareje i od samog pacijenta. Na primer, rotavirus je skoro uvek povezan sa povraćanjem i dehidracijom.

Znaci i simptomi koji su povezani sa dijarejom obično uključuju sledeće stavke:

  • abdominalni grčevi;
  • groznica sa temperaturom;
  • bolovi u abdomenu;
  • mekana (vodena) stolica;
  • ponekad krv u stolici;
  • mučnina;
  • nadutost;
  • česta potreba za odlaskom u WC.

Kada primetite ovakve znakove sačekajte dva dana, pa ako znaci ne prestanu, obratite se lekaru. Ovo se odnosi na odrasle osobe. Takođe, lekaru ćete se obratiti i ako dehidrirate, ako imate teške rektalne ili abdominalne bolove ili ako imate crnu ili krvavu stolicu. U ovakvim slučajevima se može dogoditi da imate i povišenu telesnu temperaturu (preko 39º C).

Kod dece, i to kod male dece, dijareja, nažalost, može brzo dovesti do dehidracije. Ako vaše dete ima dijareju koja ne prestaje nakon 24 h, odmah odite lekaru. Takođe, dete (bebu) vodite lekaru i ako ima temperaturu višu od 39º C, krvavu ili crnu stolicu i dehidrira.

Šta obično leži u pozadini proliva ili dijareje?

Različite bolesti i stanja mogu biti uzrok za pojavu proliva. Evo najčešćih.

Bakterije i paraziti mogu dospeti u organizam preko kontaminirane hrane. Tako su, na primer, poznati paraziti poput Cryptospoidium i Giardia lamblia. Uz ove parazite, najčešće bakterije koje izazivaju proliv su salmonella, shigella, Escherichia coli i Capylobacter. Osobe koje putuju u zemlje u razvoju, mogu se zaraziti parazitima i bakterijama koje obično izazivaju takozvanu putničku dijareju.

Dijareja može nastati i kao posledica virusnog napada. Takvi virusi mogu biti citomegalovirusi, virusni hepatitis i Norwalk virus.

Dijareju kod dece najčešće izaziva rotavirus. On je izazivač akutne dijareje kod dece.

Ponekad se dogodi da proliv izazovu lekovi, kao na primer antibiotici. To se dešava zbog toga što antibiotici uništavaju podjednako i dobre i loše bakterije u stomaku koje održavaju balans u našim crevima. Pored antibiotika, lekovi koji mogu da izazovu dijareju su neki lekovi protiv kancera i antacidi sa magnezijumom.

Poznato je da intolerancija na laktozu može biti uzrok proliva. Laktoza je, kao što znamo, šećer koji se nalazi u mleku i mlečnim proizvodima. Postoje ljudi koji imaju problem da svare laktozu, pa se kod njih događa reakcija u vidu dijareje nakon unošenja mlečnih proizvoda. Zna se da naš organizam proizvodi enzime koji pomažu da se svari laktoza, ali kod nekih ljudi nivoi tih enzima opadaju rapidno nakon detinjstva. Upravo je ovo razlog zašto je povećan rizik od intolerancije na laktozu kako starimo.

Veštački zaslađivači poput sorbitola i manitola, koji se na primer nalaze u žvakaćoj gumi i ostalim proizvodima bez šećera, mogu kod nekih ljudi izazvati dijareju.

Šećer koji se prirodno nalazi u medu i voću, a koji se takođe dodaje u neke napitke – fruktoza – može izazivati proliv kod ljudi koji imaju problem da je svare.

Dijareja, sama po sebi i ne mora biti opasna, ali ona izaziva izvesne komplikacije koje ponekad dovedu do ozbiljnijih problema.

Dehidracija je jedan od značajnijih problema koji se javlja tokom dijareje. Kod odraslih ljudi ona izgleda ovako:

  • prekomerna žeđ;
  • malo ili nimalo mokraćnog pražnjenja;
  • slabost, vrtoglavica;
  • umor;
  • tamna boja urina;
  • suvoća u ustima i suva koža.

Proliv kod dece i beba može da izazove dehidraciju koja će prikazati sledeće simptome:

  • beba nema mokre pelene 3 ili više sati;
  • plače bez suza;
  • suva su joj usta i jezik;
  • ima temperaturu iznad 39º C;
  • pospana je ili razdražljiva.

Kako se može delovati preventivno na pojavu virusne dijareje?

Da bi se eventualno sprečila virusna dijareja, jedan od prvih postupaka koje treba stalno upražnjavati jeste redovno pranje ruku. Ruke operite pre i posle spremanja hrane. Perite ih i nakon rukovanja nekuvanom hranom, posle korišćenja toaleta, menjanja pelena, kijanja, kašljanja i duvanja nosa.

Trljajte ruke sapunom najmanje 20 sekundi. Koristite antiseptički sanitarni gel kad god možete. Ako nemate toalet u blizini, ruke možete brisati vlažnim maramicama na bazi alkohola.

Vakcinacija takođe može pomoći u sprečavanju dijareje, naročito virusne dijareje izazvane rotavirusom. Dete možete zaštititi tako što ćete ga vakcinisati jednom od dve odobrene vakcine.

Sprečite putničku dijareju

Dijareja obično pogađa ljude koji putuju u zemlje sa neadekvatnim sanitarnim uslovima i kontaminiranom hranom. Da biste smanjili rizik vodite računa o tome šta jedete. Jedite toplu, dobro skuvanu hranu. Izbegavajte sirovo voće i povrće. Takođe izbegavajte sirovo i nekuvano meso i mlečne proizvode.

Vodite računa o tome šta pijete. Pijte flaširanu vodu, pivo i vino. Gledajte da ovi napici budu posluženi u svojoj originalnoj ambalaži. Flaširanu vodu koristite čak i kada perete zube. Dok se tuširate držite usta zatvorenim. Kafu i čaj spremajte sa prokuvanom vodom i zapamtite da alkohol i kofein mogu da pojačaju dijareju i dehidraciju.

Ako putujete u zemlje u razvoju na neko vreme, porazgovarajte sa lekarom o tome da počnete da uzimate antibiotike pre nego što krenete na put. Ovo se naročito odnosi na ljude koji imaju oslabljen imuni sistem.

Kako zaustaviti dijareju/proliv kod dece i beba?

Kao što je rečeno, većina slučajeva akutne dijareje se dešava zbog virusnog gastroenteritisa i obično je kratkog daha. Lekari ne uključuju antibiotike u ovakvim situacijama. Međutim, groznica, povraćanje i meka stolica mogu biti simpotmi drugih infekcija kod dece, kao što su infekcija srednjeg uha, pneumonija, infekcija bešike, sepsa i meningitis. Zbog toga, antibiotici moraju biti uključeni u ranoj fazi bolesti.

Bebe sa akutnom dijarejom vrlo brzo postanu dehidrirana i to teško dehidrirana, pa zahtevaju momentalnu rehidraciju. Iz ovih razloga, bolesna deca sa dijarejom bi trebalo da budu pregledana kako bi se identifikovala i lečila infekcija koja leži u osnovi bolesti. Lekar tada može pružiti savete i uputstva kako da detetu dajete proizvode za rehidraciju.

Bebe koje doje, trebalo bi da nastave sa ishranom majčinim mlekom tokom faze rehidracije, ukoliko ih u tome ne sprečava povraćanje. Tokom bolesti i kratko vreme nakon oporavka, može se dogoditi da bebe budu intolerantne na laktozu jer im privremeno nedostaje enzim laktaza koji je neophodan za varenje laktoze u mleku. Bebe sa intolerancijom na laktozu mogu da razviju pogoršanje dijareje i bolova i grčeva u stomaku kada krenu da im se uvode mlečni proizvodi u ishanu. Zbog toga, nakon rehidracije oralnim rastvorima preporučje se narazblažena formula bez laktoze i razblaženi sokovi. Mlečni proizvodi mogu se postepeno dodavati kada se bebino zdravlje poboljša.

Kako stopirati proliv kod starije dece i odraslih ljudi?

U slučajevima blage dijareje treba koristiti razblažene voćne sokove, bezalkoholna pića koja sadrže šećer, sportske napitke i vodu, kako bi se sprečila dehidracija. Osobe bi trebalo da izbegavaju kofein i mlečne proizvode koji sadrže laktozu jer to može pogoršati dijareju. Ovo se naročito odnosi na osobe kod kojih je prisutna prolazna intolerancija na laktozu. Kad nema povraćanja i mučnine, može se nastaviti sa čvrstom hranom. Hrana koja se obično dobro toleriše tokom proliva je pirinač, banana, krompir, žitarice i proizvodi bez laktoze.

Za umereno tešku dijareju (kod dece iznad 10 godina i odraslih) koja je praćena dehidracijom, mogu se koristiti oralni rastvori za rehidraciju. Ovakvi rastvori se daju na svaka 4 do 6 sati i to po 50 ml po kg telesne težine. Kada je u pitanju umereno teška dehidracija, onda se može davati i po 100 ml na svakih 6 sati. Kada se stanje poboljša, može se nastaviti sa rastvorom za oralnu dehidraciju kako bi se održavala hidriranost. Tada se daje od 100 ml do 200 ml na 24 h, sve dok se dijareja ne zaustavi. Svaki od ovih praškova za rastvaranje ima svoje uputstvo koje je odštampano uz pakovanje, pa se njega treba pridržavati.

Kada starija deca i odrasli prođu period rehidracije, onda nastavljaju sa čvrstom hranom i to čim se završi povraćanje i mučnina. Naravno, treba prvo započeti sa laganijim namirnicama kao što su pirinač, žitarice, banane, krompir. Kako dijareja opada, tako treba širiti raznovrsnost hrane.

Bebe koje su navršile jednu godinu, mogu koristiti prašak za rehidrataciju po preporuci lekara. Ove praškove proizvode različite farmaceutske kompanije. Na primer, Elektrolyt Humana sa ukusom banane je prašak kojim se nadoknađuju minerali i tečnosti. Ovaj prašak se može lako rastvoriti u čaju ili u vodi i ima ukus banane. Zahvaljujući finoj mešavini minerala, dete će u prvih 6 do 12 sati nadoknaditi tečnosti i mineralne materije kada je pogođeno akutnim prolivom. Preporučuje se rastvaranje u čaju od kamilice ili od komorača. Naravno, treba voditi računa da deca budu starija od 12 meseci. Ovaj proizvod ne prelazi 650 dinara, a u pakovanju dolazi 12 kesica (ukupno 75 g).

U ponudi je i prašak Orsalit koga smeju uzimati deca starija od 6 meseci. Uz pomoć ovog praška se obezbeđuje apsorpcija glukoze, natrijuma i vode. Svako dete koje je u riziku od dehidracije zbog povraćanja i/ili proliva, može uzimati ovaj rastvor. U prašku se nalaze izvori kalijuma, natrijuma, hlorida. U njemu nema glutena, laktoze i proteina mleka. Najbolje je sadržaj kesice Orsalita rastvoriti u 200 ml prokuvane vode. Doziranje treba da odredi lekar, u odnosu na nivo dehidracije. Lekari obično primenjuju 50 do 100 ml rastvorenog praška po kg težine deteta i to u prva 4 sata. Ako se dijareja nastavlja, onda se daje još po 5  ili 10 ml rastvorenog praška nakon svakog pražnjenja. I ovaj prašak ima ukus banane, pa ga deca lakše konzumiraju.

Čajevi za zaustavljanje proliva kod odraslih

Zna se da se narodna medicina lepo pobrinula i za ovakve zdravstvene slučajeve. Poznato je da čaj od dunjinog lista i voda od pirinča, ublažavaju simptome dijareje. Neki ljudi uzimaju i kockice crne čokolade (čokolade za kuvanje) kako bi zaustavili mekanu i tečnu stolicu.

Čaj od kore nara je jedan od boljih biljnih čajeva koji provereno zaustavljaju dijareju. Potrebna vam je osušena kora nara koju treba da usitnite i prelijete litrom ključale vode. Čaj odstoji oko 15 minuta, a onda se procedi i pije u pravilnim razmacima nekoliko puta dnevno.

Kako treba da se ponaša trudnica koja ima dijareju?

Trudnice ne bi trebalo da imaju ovakve probleme ako pažljivo održavaju svoju trudnoću. Ako se ovo ipak dogodi, najbolje je otići lekaru. Žene u drugom stanju treba da vode računa o pravilnoj hidrataciji tokom simptoma proliva, kako ne bi ostale bez neophodne tečnosti, elektrolita i minerala, čiji nedostatak može ugroziti plod.

Trudnica bi trebalo da uzima više tečnosti, pri čemu se misli na supe od povrća, čajeve,  bez voćnih sokova. Ishrana mora da se koriguje.

Stomačni virus kod dece

Ako vaše dete iznenada ima napad dijareje i povraćanja, žali se na bolove u stomaku, onda je sigurno u pitanju stomačni virus. To što mi zovemo stomačnim virusom je zapravo gastroenteritis ili infekcija stomaka i creva.

Uzrok gastroenteritisa su virusne infekcije, mada nekada i bakterije mogu biti uzročnici. Bolest obično prolazi kroz 10 dana i to bez lekova. Najgora su prva dva-tri dana, ali se i u ta tri dana može pomoći detetu.

Najveći problem i u ovom slučaju može predstavljati dehidracija, pa je najvažnija stvar koju morate preduzeti upravo održavanje detetovog organizma u hidriranom stanju.

Sponzorisano:

loading...
Loading...