Zdravlje

Bartonoleza, bolest mačjeg ogreba – uzrok, simptomi i lečenje

Zahvaljujući svojoj umiljatosti kroz koju ispoljavaju doslovno isceliteljsku moć, zahvaljujući gracioznosti koja im je urođena, ali i zahvaljujući karateru kojem se ogroman procenat ljudi divi, mačke se veoma često biraju kao kućni ljubimci.

Svi oni koji imaju ili koji su ikada imali mačku kao kućnog ljubimca, sigurno su upoznati sa tim koliko lepih stvari takva činjenica nosi sa sobom.

Međutim, kada su mačke u pitanju, treba znati da pri određenim okolnostima, one mogu biti i uzročnici određenih bolesti koje mogu nastati i koja se mogu razviti u ljudskom organizmu.

Jedna od bolesti koje mogu nastati i koje se mogu razviti u ljudskom orgnizmu i to kao posledica direktnog kontakta sa mačkama, jeste  bolest mačjeg ogreba (skraćeno BMO), koja se stručno naziva Bartoneloza.

Kako bi ste saznali više informacija koje su vezane za ovu vrstu bolesti i to pre svega za uzrok njenog nastanka, za njene simptome i za načine na koje se ona može lečiti, sve što je potrebno da uradite, jeste da tekst koji upravo čitate, pročitate do kraja.

Bartoneloza, bolest mačjeg ogreba – uzrok

U prethodnom, uvodnom delu ovog teksta, već smo naveli da Bartoneloza ili bolest mačjeg ogreba, kako se učestalije naziva, predstavlja bolest koja nastaje kao posledica direktnog kontakta sa mačkama.

Međutim, ono što nismo naveli, a što je izuzetno bitno da znate, jeste da prilikom direktnog kontakta sa mačkama, rizik od nastanka i od razvoja bolesti kakva je bolest mačjeg ogreba postoji samo i isljučivo onda ukoliko je mačka nosilac bakterije koja se stručno naziva „Bartonella henselae“.

„Bartonella henselae“, predstavlja jedan od specifičnih sojeva „Bartonella“ bakterija koje su gram negativne ili bacilarne.

Ove bakterije, mogu se nalaziti u sadržaju mačje pljuvačke, u sadržaju sekreta koji je sadržan u njušci mačke i ispod kandzi mačke.

Samim tim, bolest kakva je bolest mačjeg ogreba, najčešće nastaje i najčešće se razvija ukoliko vas mačka koja je nosilac ove bakterije ogrebe ili ukoliko vas ugrize.

U malom broju slučajeva, bolest mačjeg ogreba može nastati i može se razviti i ukoliko vas mačka koja je nosilac pomenute vrste bakterije ne ogrebe, niti vas ugrize, ali ukoliko prilikom direktnog kontakta sa njom dođete u dodir sa njenom pljuvačkom ili sa sekretom koji je sadržan u unutrašnjosti njene njuške i ukoliko sadržaj njene pljuvačke ili sadržaj sekreta iz njene njuške, slučajno rukama prenesete na određenu regiju sluzokože na svom telu, kao što je na primer sluzokoža u regiji usne duplje, sluzokoža u regiji nosa, sluzokoža u regiji očiju i slično.

Na osnovu upravo iznetih informacija, koje se odnose na činjenicu da je bakterija „Bartonella henselae“ uzročnik nastanka i razvoja bolesti mačjeg ogreba, jasno se može zaključiti zašto stručni naziv ove bolesti glasi „Bartoneloza“.

loading...

Nešto što je takođe potrebno da znate kada je u pitanju uzrok i uopšteno način nastanka i razvoja bolesti mačjeg ogreba, jeste da to da se ova bolest ne može preneti sa čoveka na čoveka.

Takođe je potrebno da znate i to da se bolest mačjeg ogreba najčešće javlja kod dece i to iz razloga što su upravo deca najčešće u direktnom kontaktu sa mačkama, zato što upravo deca nemaju dovoljno razvijene higijenske navike i ne peru ruke neposredno nakon direktnog kontakta sa mačkama i zato što upravo deca imaju nedovoljno razvijenu funkciju imunološkog sistema, pa su shodno tome podložna napadu bakterija koje su izazivači bolesti kakva je Bartoneloza ili bolest mačjeg ogreba.

Bartoneloza, bolest mačjeg ogreba – simptomi

Kada su u pitanju simptomi kroz koje se manifestuje Bartoneloza, odnosno bolest mačjeg ogreba, najpre je važno istaći da se ti simptomi ne manifestuju i da se samim tim ne mogu ni prepoznati odmah po prodiranju bakterije „Bartonella henselae“ u ljudski organizam.

Da bi simptomi ove vrste bolesti počeli da se manifestuju i da bi samim tim mogli da se prepoznaju, potrebno je da prođe između 3 dana i 2 nedelje i taj period tretira se kao period inkubacije Bartoneloze, to jest kao period inkubacije bolesti mačjeg ogreba.

Onda kada period inkubacije Bartoneloze, to jest bolesti mačjeg ogreba prođe, simptom koji se najpre manifestuje i kroz koji se najpre može prepoznati izraženost ove vrste bolesti, jeste pojava kvržice koja se stručno naziva „eritematozna papula“ ili pojava gnojnog mehurića koji se stručno naziva „pustula“.

Bez obzira da li je reč o kvržici ili o gnojnom mehuriću, u oba slučaja, promena se javlja u neposrednoj blizini mačijeg ogreba ili mačjeg ujeda.

Ostali simptomi na osnovu čije manifestacije se može prepoznati prisustvo Bartoneloze ili bolesti mačjeg ogreba su sledeći:

  • Uvećanje limfnih čvorova: Do manifestacije ove vrste simptoma, dolazi najčešće dve nedelje nakon inficiranja, to jest nakon zadobijanja mačjeg ogreba ili mačjeg ujeda. U ogromnoj većini slučajeva, dolazi do uvećanja limfnih čvorova koji se nalaze u regiji koja je najbliža području tkiva na kojem je izražen mačji ogreb ili mačji ujed. Konkretnije, ukoliko je mačji ogreb ili mačji ujed izražen na primer na nozi, uvećanje limfnih čvorova, javiće se u regiji prepona, ukoliko je mačji ogreb ili mačji ujed pak izražen na ruci, uvećanje limfnih čvorova, javiće se u regiji pazuha. U regiji u kojoj je došlo do uvećanja limfnih čvorova, površina kože koja pokriva uvećane limfne čvorove postaje crvena i topla,
  • Pojava povišene telesne temperature,
  • Pojava gubitka apetita: Način na koji dolazi do manifestacije ove vrste simptoma, može varirati od osobe do osobe, što konkretnije znači da se kod pojedinih osoba apetit može postepeno smanjivati, dok se kod nekih osoba apetit može naglo izgubiti,
  • Pojava osećaja slabosti u čitavom organizmu: Osoba je umorna i ima pojačanu potrebu za spavanjem, čak i ukoliko se u toku dana ne izlaže preteranom fizičkom niti psihičkom naporu,
  • Pojava bolova u mišićima: Po načinu na koji se manifestuje, ovaj simptom se ne razlikuje od simptoma koji ukazuje na prisustvo gripa, mada može imati jači intenzitet,
  • Pojava glavobolje ili migrene.

Bartoneloza, bolest mačjeg ogreba – dijagnostikovanje

Postupak dijagnostikovanja Bartoneloze, odnosno bolesti mačjeg ogreba, započinje kroz jednu detaljnu i složenu anamnezu, odnosno razgovor između doktora i pacijenta, u okviru kojeg je poželjno da pacijent što detaljnije odgovori na pitanja koja mu postavi doktor.

Ta pitanja i ti odgovori, imaju za cilj najpre da definišu što preciznije vreme nastupanja mačjeg ogreba ili mačjeg ujeda, kao i što preciznije vreme nastupunja prepoznavanja simptoma ove vrste bolesti.

Ukoliko doktor u toku obavljanja anamneze posumnja na prisustvo Bartoneloze, to jest na prisustvo bolesti mačjeg ogreba, ono što će preduzeti, jeste upućivanje pacijenta na vršenje odgovarajućih laboratorijskih analiza krvi, koje imaju za cilj da potvrde ili da opovrgnu sumnju u prosustvo Bartoneloze.

Bez obavljanja odgovarajućih laboratorijskih analiza krvi, nemoguće je pouzdano dijagnostikovati prisustvo Bartoneloze, odnosno bolesti mačjeg ogreba.

Bartoneloza, bolest mačjeg ogreba – lečenje

Ono po čemu je Bartoneloza ili bolest mačjeg ogreba specifična u odnosu na većinu drugih vrsta bolesti, jeste to što ona u ogromnoj većini slučajeva prolazi spontano i to kroz postepeno povlačenje simptoma.

Shodno tome, pristupanje postupku lečenja Bartoneloze nije neophodno i u većini slučajeva se ne sprovodi.

Okolnosti pri kojima je potrebno pristupiti postupku lečenja Bartoneloze, jesu okolnosti u okviru kojih je organizam osobe koja boluje od ove vrste bolesti oslabljen i nemoćan da se sam izbori protiv napada bakterija.

Tada, tačnije pri takvim okolnostima, potrebno je da se postupak lečenja Bartoneloze sprovodi kroz konzumiranje odgovarajućih antibiotika i to najčešće kroz konzumiranje „Ciprofloksacin-a“ ili kroz konzumiranje „Azitromicin-a“.

Osim onda kada je Bartoneloza izražena kod osoba koje imaju oslabljen organizam, tačnije oslabljenu funkciju imunološke odbrane organizma, postupku lečenja bartoneloze i to takođe kroz konzumiranje prethodno pomenutih vrsta antibiotika, potrebno je pristupiti i kada su u pitanju osobe koje boluju od neke hronične vrste oboljenja, kao i kada su u pitanju osobe koje u istom periodu kada su izložene prisustvu Bartoneloze, paralelno boluju od još neke vrste bolesti, bilo da je reč o bolesti koja je izazvana bakterijskom infekcijom ili o nekoj drugoj vrsti bolesti.

Jačanje funkcije imunološkog sistema i to kroz pojačano konzumiranje namirnica koje su bogate vitaminima i mineralima, a pogotovo vitaminom C, takođe značajno utiče na olakšavanje i na ubrzavanje postupka lečenja Bartoneloze, odnosno bolesti mačjeg ogreba.

Kada je u pitanju način na koji se u toku spontanog isčezavanja ili u toku lečenja Bartoneloze povlače simptomi ove vrste bolesti, treba napomenuti da se simptomi povlače postepeno i to prevashodno kroz smanjenje intenziteta kroz koji su izraženi.

Brzina povlačenja simptoma bartoneloze je individualna, zavisi od starosti i od opšteg stanja organizma pacijenta i ne može se unapred predvideti.

U proseku, period između prve pojave simptoma Bartoneloze i potpunog povlačenja simptoma ove vrste bolesti, nikada ne traje duže od tri do eventualno četiri meseca, a kod većine pacijenata taj period traje čak i kraće.

Simptom koji se kod gotovo svih pacijenata koji boluju od Bartoneloze poslednji povlači, jeste izraženost uvećanja limfnih čvorova.

Naime, limfni čvorovi uglavnom ostaju uvećani čak i onda kada se svi drugi simptomi Bartoneloze odnosno bolesti mačjeg ogreba povuku.

Upravo zbog te činjenice, koja se dakle odnosi na period trajanja izraženosti simptoma kakav je uvećanje limfnih čvorova, smatra se da ukupno trajanje bolesti kakva je bolest mačjeg ogreba traje najduže od tri do četiri meseca.

Kada bi se trajanje ukupnog perioda izraženosti tog simptoma zanemarilo, moglo bi se utvrditi da bolest mačjeg ogreba traje značajno kraće.

Sponzorisano:

loading...
Loading...