Zdravlje

Suva usta i grlo danju ili noću – simptomi, uzrok i lečenje

Obrazi, jezik i nepca uokviruju usta, koja još zovemo i oralnom šupljinom. Na ulazu u usta se nalaze usne ili labium. Njihova spoljna obloga je koža koja potom prelazi u mukoznu membranu usta.

Usne su vaskularne sa tankim slojem keratina, pa je to razlog zašto su “crvene”. One imaju ogromnu reprezentaciju u odnosu na cerebralni korteks, pa to objašnjava ljudsku fascinaciju poljupcem. Usne prekrivaju mišić orbicularis oris. Ovaj mišić reguliše sve ono što ulazi i izlazi iz ustiju. Labijalni frenulum je srednja linija mukozne membrane koja dodiruje unutrašnju površinu svake usne do desni.

Obrazi ćine bočne strane usne šupljine. Dok je njihova spoljna obloga koža, njihova unutrašnja obloga je sluzokoža. Ova membrana je sastavljena od nekeratiniziranog, ojačanog skvamoznog epitela.

Pljuvačne žlezde

Mnogo malih pljuvačnih žlezda smešteno je unutar mukoznih membrana u ustima i jeziku. Ove male egzokrine žlezde konstantno luče pljuvačku, bilo direktno u oralnu šupljinu ili indirektno preko kanala, čak i dok spavate.

Zapravo, od 1 do 1.5 litra pljuvačke se izlučuje svaki dan. Obično je dovoljno da postoji izvesna količina pljuvačke kako bi ovlažila usta i zube. Lučenje se povećava dok jedemo, zbog toga što je pljuvačka ključna u ovlaživanju hrane i iniciranju hemijskog razlaganja ugljenih hidrata. Male količine pljuvačke se luče iz labijalnih žlezda na usnama.

Pored toga, bukalne žlezde u obrazima, palatalne žlezde na nepcima i lingvalne žlezde na jeziku, pomažu da se u svim područjima ustiju dobije odgovarajuća količina pljuvačke.

Glavne pljuvačne žlezde

Izvan oralne sluznice nalaze se tri para glavnih pljuvačnih žlezda, koje luče veći deo pljuvačke u kanale koji se otvaraju u ustima. To su:

  • podmandibularne žlezde koje su na dnu usta i koje luče pljuvačku u usta kroz podmandibularne kanale;
  • sublingvalne žlezde koje leže ispod jezika i koje koriste manje sublingvalnih kanala da bi lučile pljuvačku u oralnu šupljinu;
  • parotidne žlezde leže između kože i maseternog mišića, blizu ušiju; one luče pljuvačku u usta kroz parotidni kanal, koji je lociran blizu drugog gornjeg kutnjaka.

Pljuvačka se pre svega sastoji od vode (95.5 %). Preostalih 4.5 % predstavlja kompleksnu mešavinu jona, glikoproteina, enzima, faktora rasta i otpadnih proizvoda. Možda je najvažniji sastojak pljuvačke iz perspektive varenja, enzim pljuvačne amilaze koji inicira razlaganje ugljenih hidrata. Hrana ne provede dovoljno vremena u ustima da bi svi ugljeni hidrati mogli da se razlože, ali pljuvačna amilaza nastavlja da deluje sve dok je ne deaktivira želudačna kiselina. Bikarbonatni i fosfatni joni funkcionišu kao hemijski buferi, održavajući pljuvačku na pH vrednosti između 6.35 i 6.85.

Pljuvačna sluz pomaže da se podmaže hrana, da se olakša kretanje u ustima, da se formira bolus i da se guta. Pljuvačka sadrži imunoglobulin A, koji sprečava mikrobe da uđu u epitel i lizozim koji čini pljuvačku antimikrobnom. Pljuvačka sadrži epidermalni faktor rasta/zarastanja (odatle možda dolazi izreka “da poljubim da prođe”).

Svaka od glavnih žlezda luči jedinstvenu formulaciju pljuvačke prema svojoj ćelijskoj ulozi. Na primer, parotidne žlezde luče vodeni rastvor koji sadrži pljuvačnu amilazu. Submandibularne žlezde imaju ćelije slične onima u parotidnim žlezdama, kao i ćelije koje luče sluz. Zbog toga, pljuvačka koja se luči iz submandibularnih žlezda takođe sadrži amilaze, ali u obliku tečnosti koja je zgusnuta mukusom. Sublingvalne žlezde sadrže uglavnom mukozne ćelije i one luče gustu pljuvačku sa najmanjom količinom pljuvačne amilaze.

loading...

Parotidne žlezde: zauške

Infekcije nazalnih pasaža i farinksa mogu napasti bilo koju pljuvačnu žlezdu. Parotidne žlezde su uobičajena lokacija infekcije virusima koja izaziva zauške (paramyxovirus).

Zauške se manifestuju uvećanjem i upalom parotidnih žlezda, izazivajući karakteristično oticanje između ušiju i vilice. Simptomi uključuju groznicu i bol u grlu, koji može biti težak kada se gutaju kisele supstance poput soka od narandže.

Regulacija salivacije

Autonomni nervni sistem reguliše salivaciju (lučenje pljuvačke). U odsustvu hrane, parasimpatička stimulacija održava da pljuvačka bude prisutna na dovoljnom nivou za udobnost prilikom govora, gutanja, spavanja, itd.

Prekomerno lučenje pljuvačke se može pojaviti, na primer, ako ste stimulisani mirisom hrane, ali ta hrana nije dostupna za konzumaciju. Balavljenje je ekstremni primer prekomernog lučenja pljuvačke. Tokom perioda stresa, kao što je na primer javni govor i nastup, ulogu preuzima simpatička stimulacija i tada se smanjuje lučenje pljuvačke i proizvodi simptom suvih ustiju koji je obično povezan sa anksioznošću. Kada ste dehidrirani, lučenje pljuvačke je smanjeno, i izaziva osećaj suvoće u ustima i podstiče vas da preduzmete akciju kako biste ugasili žeđ.

Salivacija može biti stimulisana vidom, mirisom i ukusom hrane. Može biti stimulisana i razmišljanejm o hrani. Možete primetiti da kada na primer čitate o hrani to odmah utiče na proizvodnju pljuvačke.

Suva usta i grlo

Potpuno je normalno da s vremena na vreme imate suva usta. To se može desiti ako niste uneli dovoljno tečnosti, tj. ako ste dehidrirali ili ako ste nervozni.

Međutim, perzistentno suva usta mogu biti znak nekog većeg problema koji leži u pozadini. Tada bi trebalo da posetite lekara i zubara, kako biste eventualno utvrdili uzrok.

Šta može izazvati suva usta i grlo?

Suva usta i grlo se mogu javiti kada pljuvačne žlezde u vašim ustima ne proizvode dovoljno pljuvačke. Ovo je često rezultat dehidracije, što znači da u svom telu nemate dovoljno tečnosti da biste proizvodili pljuvačku koja vam je potrebna.

Takođe je uobičajeno da vaša usta postanu suva ako se osećate uznemireno ili nervozno.

Suva usta ponekad mogu biti posledica nekog osnovnog zdravstvenog problema ili stanja, kao što su:

  • lekovi – mnogi različiti lekovi mogu uzrokovati suva usta, uključujući antidepresive, antihistaminike i diuretike (uvek treba pročitati uputstvo uz lek da biste videli da li je suvoća u ustima navedena kao neželjeni efekat);
  • zapušen nos – disanje kroz usta dok spavate može prouzrokovati da se usta osuše;
  • dijabetes – stanje koje izaziva previsok nivo šećera u krvi;
  • radioterapija na glavi i vratu – to može izazvati upalu pljuvačnih žlezda (mukozitis);
  • Sjögren-ov sindrom – stanje u kojem imuni sistem napada i oštećuje pljuvačne žlezde.

Kada posetite lekara, vrlo je važno da mu ispričate o svim simptomima koje imate i o bilo kakvim lekovima ili supstancama koje uzimate, jer će vam ovo pomoći da saznate zašto su vam usta suva.

Kakve probleme mogu izazvati suva usta?

Pljuvačka igra vrlo važnu ulogu u održavanju zdravlja ustiju. Ako imate suva usta, možda ćete iskusiti i niz drugih problema, kao što su:

  • osećaj peckanja ili bol u ustima;
  • suve usne;
  • loš zadah (halitoza);
  • smanjen ili izmenjen osećaj ukusa;
  • ponavljajuće infekcije ustiju, kao što je kandidijaza;
  • zubni karijes i bolest desni;
  • teškoće pri govoru, jelu i gutanju.

Vrlo je važno održavati dobru oralnu higijenu, ako imate suva usta, kako biste smanjili rizik od zubnih problema. Takođe, treba da posećujete stomatologa redovno, tako da može da prepozna i tretira bilo kakve probleme na vreme.

Kserostomija i suva usta povezana sa Sjögren-ovim sindromom

Kserostomija je drugi naziv za sindrom suvih usta. Kao što smo već naveli, ona može biti povezana sa različitim uzrocima, među kojima je često prisutna promena u samoj kompoziciji pljuvačke, potom smanjen protok pljuvačke ili pak neki potpuno nepoznat uzrok.

Kada je kserostomija povezana sa određenim bolestima ili infekcijama, onda se to često odnosi na dijabetes, anemiju, cističnu fibrozu, hipertenziju, Parkinsonovu bolest, Alchajmerovu bolest ili Sjögren-ov sindrom.

Kserostomija povezana sa Sjögren-ovim sindromom bi trebalo da se razlikuje od suvih usta koje proizvodi uzimanje kserogenih lekova ili je posledica radioterapije ili hemoterapije.

Kserostomija koja je izazvana lekovima. Kserostomija je najčešće uzrokovana korišćenjem kserogenih lekova. Više od 400 lekova, od kojih su neki u širokoj upotrebi, može izazvati oralnu suvoću i indukovati hipofunkciju pljuvačnih žlezda. Kserogeni lekovi su antiholinergički lekovi, anorektici, antihistaminici, antidepresivi, antipsihotici, lekovi protiv hipertenzije, diuretici i lekovi protiv Parkinsonove bolesti. Doza koja se obično prepisuje obično ne izaziva oštećenje strukture pljuvačnih žlezda, a kada se prestane sa uzimanjem lekova, oralna suvoća obično nestaje. Detaljna istorija lekova može ponekad pomoći u razlikovanju farmakološke kserostomije od one izazvane Sjögren-ovim sindromom.

Sjögren-ov sindrom je sistemska autoimuna bolest koja je rezultat interakcije ekoloških i genetskih faktora. Ova složena interakcija dovodi do lokalne limfocitne infiltracije lakrimalnih i pljuvačnih žlezda i sistemske proizvodnje antitela. Reumatoidni faktor, antinuklearna antitela i antinukleoproteini su obično povezani sa Sjögren-ovim sindromom. Iako nije identifikovan nijedan specifični agens, sugerisano je da  Sjögren-ov sindrom može biti izazvan abnormalnim odgovorom na virusne antigene ili virusno izmenjene antigene domaćina. Citomegalovirus, paramiksovirus, Epštajn-Barov virus i hepatitis C virus su privukli široku pažnju kao mogući etiološki agensi.

Glavni oralni simptom na koji se pacijenti sa Sjögren-ovim sindromom žale jeste kserostomija. Simptom suvih ustiju se pojavljuje kada nivo pljuvačnog protoka opadne za 50 % od originalnog normalnog nivoa.

Ljudi sa kserostomijom imaju tendenciju da konzumiraju velike količine tečnsoti. Oni se takođe mogu požaliti na blago do teškog peckanja u ustima, naročito na jeziku. Zbog toga što je pljuvačka od ključnog značaja za pridržavanje i zadržavanje proteza, takvi pacijenti se mogu žaliti na njihovu sposobnost da lepo drže protezu. Dalje, pacijenti sa suvim ustima se žale na teškoće pri žvakanju i gutanju hrane, naročito suve hrane. Osećaj ukusa i njegova oštrina, posebno za slatke i gorke ukuse, može biti pogoršan kod ovih pacijenata.

Dijabetes i suva usta

Jedan od uobičajenih simptoma dijabetesa su suva usta ili kserostomija. Suva usta su uobičajen simptom i u dijabetesu tipa 1 i u dijabetesu tipa 2. Naravno, neće svako sa dijabetesom iskusiti ovaj problem. Suva usta se pojavljuju zbog smanjene količine pljuvačke u vašim ustima. Simptomi mogu uključivati: grub, suv jezik, nedostatak vlažnosti u ustima, čest bol u ustima, ispucale usne, ranice u ustima, infekcije u oralnoj šupljini, teškoće pri gutanju, govoru ili žvakanju.

Suva usta su uobičajen simptom dijabetesa 1 i 2. Tačan razlog nije do kraja poznat, ali visok nivo šećera može izazvati suvoću u ustima. Neki lekovi koji se koriste za lečenje dijabetesa takođe mogu izazvati suvoću u ustima. Drugi uzroci suvih usta uključuju dehidraciju, dijalizu bubrega, disanje kriz usta.

Sa ovim problemom se možete boriti uz pomoć nekih kućnih lekova i navika. Na primer, treba da izbegavate hranu i piće sa dosta šećera, kofein ili veštačke zaslađivače. Trebalo bi da pijete dosta vode i da čistite zube koncem nakon svakog obroka. Jedite voće i povrće sa puno vlakana. Koristite čačkalicu kako biste izbacili višak plaka sa vaših zuba. Koristite rastvore za ispiranje usta bez alkohola. Perite zube najmanje dva puta dnevno sa pastom koja sadrži fluorid. Sisajte bombone koje sadrže ksilitol kako biste osvežavali dah.

Morate da identifikujete osnovni uzrok kako biste lečili suva usta. Ako je šećer u krvi uzrok, upravljanje nivoima šećera u krvi treba da pomogne u poboljšanju simptoma.

Suva usta noću

Suva usta su često stanje koje se frekventno javlja noću. Izazvano je situacijom kada pljuvačne žlezde ne proizvode dovoljno vlažnosti koja će održavati usta mokrim.

Pljuvačka pomaže da se prirodno borimo protiv kiselina i bakterija koje izazivaju zubni karijes, bolest desni i loš zadah. Odsustvo pljuvačke tokom noći nije samo neprijatno stanje, već može poremetiti spavanje i negativno uticati na oralno zdravlje.

Simptomi suvih usta noću

Tipični simptomi suvih usta noću uključuju:

  • učestalo buđenje u sred noći da bi se popila voda;
  • buđenje ujutru sa suvim ustima;
  • suve usnice i grlo ujutru;
  • gusta, lepljiva i penasta pljuvačka ujutru;
  • konstantan bol u grlu;
  • peckanje u jeziku;
  • loš zadah.

Uzroci suvih usta noću

Disanje na usta je primarni razlog suvih usta tokom noći. Disanje na usta je obično izazvano sledećim situacijama:

  • upotreba noćne zaštite protiv škrgutanja zubima, dentalne proteze ili drugi ortodontski aparati;
  • hrkanje zbog alergije ili prehlade može uzrokovati da nosnice oteknu, pa da tokom noći morate da dišete na usta;
  • teškoće sa disanjem – zapušeni nazalni pasaži zbog hroničnog sinusitisa, maksilarnog antrolita ili devijacije nosnog septuma.

Pored toga, sve ove brige mogu se pogoršati suvim vazduhom u prostoriji zbog centralnog grejanja ili klime. Štagod da je uzrok, postoji veliki broj jednostavnih rešenja koja mogu pomoći ljudima koji pate od suvih usta i grla tokom noći kako bi smanjili simptome.

Kako se osloboditi simptoma suvih usta i grla tokom noći?

Iako nema načina da se spreči suvoća usta i grla dok god se ne sazna osnovni pravi uzrok, postoji niz jednostavnih promena u stilu života koji se mogu pokazati efikasnim.

Koristite ovlaživač prostorije za poboljšanje nivoa vlage u prostoriji.

Napravite promene u ishrani i izbegavajte hranu koja može pogoršati stanje. Kisela ili začinjena hrana može biti naročito iritantna.

Izbegavajte kofein i alkohol, naročito uveče, jer obe supstance dodatno isušuju usta.

Prestanite da pušite. Obnovite fokus na oralnu higijenu.

Pijte puno vode da biste ostali hidrirani.

Žvaćite svežu nanu ili peršun tokom dana.

Pijte čaj od žalfije i ispirajte usta i grlo žalfijom.

Sponzorisano:

loading...
Loading...