Uzgajanje

Kaktus biljka Svekrvin jezik – sadnja, uzgoj, nega, cena

Biljka „svekrvin jezik“, poznatija je pod nazivom sanseveria (latinski – Sansieveria trifasciata) ili sabljarka, a pripada porodici kaktusa i poreklom je pre svega iz Indije (otuda još i čest naziv „indijansko pero“ za ovu biljku), kao i iz nekih delova Afrike.

Kako se gaji biljka „svekrvin jezik“?

Pomenuta sanseverija ili „svekrvin jezik“, među stručnjacima iz sfere hortikulture, smatra se jednom od najotpornijih i najzahvalnijih biljaka za uzgajanje.

Naime, sadnice ove biljke pre svega nisu ni malo skupe, a sama biljka uspeva u praktično svim uslovima – ne smeta joj ni previše svetla ni „mračne prostorije“; ne škodi joj ni prevelika suvoća i/ili vlažnost vazduha, niti premalo vode ili pak prečesto zalivanje.

Međutim, sve ono što od pomenutih uslova prilikom uzgajanja, sanseveriji „ne odgovara“, ona će izraziti svojim šarama, koje će biti manje ili više izražene na njenim dugim i šiljatim listovima.

Ova biljka je toliko otporna, da joj ne smeta čak ni položaj uz radijatore, klima uređaje ili druge veštačke izvore toplote.

Iz tog razloga se smatra, da je sanseveria biljka koja je idealna za „početnike“, odnosno za one osobe koje nemaju apsolutno nikakvog iskustva u uzgoju i održavanju bilo kakve vrste cveća, jer obzirom da pripada porodici kaktusa, može dugo vremena da izdrži bez vode (u slučaju da se ne zaliva redovno tj na vreme).

Idealni uslovi za uzgoj sanseverie, su manja vlažnost vazduha u prostoriji i ne izlaganje biljke direktnoj sunčevoj svetlosti (biljka voli takozvana „senovita“ mesta).

Pored toga, navedenoj biljci, najviše prija temperatura okoline koja se kreće u rasponu od 12-15˚ C, kao i manja vlažnost zemljišta u saksiji, jer sanseveria ne voli previše vode, odnosno – biljka se i zimi i u letnjim mesecima zaliva najbolje jednom na 7 dana.

Poželjno je, da se između dva procesa zalivanja biljke, dopusti zemlji u saksiji da se skoro u potpunosti osuši, a da se podmetač saksije, ukoliko u njemu ima zaostale vode, obavezno isprazni pa zatim vrati nazad.

Veoma je važno napomenuti, da se za zalivanje sanseverie, uvek koristi isključivo mlaka voda, koja je prethodno stajala na sobnoj temperaturi, kao i da u slučaju da se biljka često tj preterano zaliva, može da dođe do njenog truljenja.

Kako se presađuje sanseveria?

Biljka „svekrvin jezik“ tj sanseveria, se presađuje obično u proleće, i to zbog toga što veoma brzo i „raskošno“ raste, pa joj saksija u kojoj se nalazi, za kratko vreme najčešće postaje „tesna“ za dalje napredovanje (obično se presađuje u periodu na svaku 1-3 godine).

loading...

Biljka se presađuje tako, što se najpre u veću saksiju stavi sloj nekog krupnijeg peska ili usitnjenog stiropora, a koji služe za drenažu, a zatim se preko ovog sloja stavlja tanak nivo plodne zemlje (najbolje humusa, koji je namenjen za sadnju cveća i koji se kupuje u cvećarama).

Nakon pomenutih postupaka, na navedeni sloj humusa se lagano postavlja biljka tj njen koren, i onda se do vrha saksije dalje stavlja zemlja, koja se oko biljke lagano „utiskuje“.

Presađena sanseveria, se nakon završetka sađenja zalije mlakom vodom, a zatim se biljka obično i prihranjuje, a najbolje jednom mesečno, bilo tečnim mineralnim đubrivima ili pak mineralima u obliku granula, specijalno napravljenim i kupljenim za tu namenu.

Prihranjivanje sanseverie je najpogodnije u toplijim mesecima, odnosno najbolje je veštačko đubrivo dodavati u proleće ili u leto (od marta do avgusta meseca).

Kako se razmnožava biljka sanseveria?

Ukoliko nekoga pak, zanima kako se razmnožava sanseveria, dovoljno je da se uzme pelcer od odrasle biljke, i da se isti zatim stavi u vodu dok ne „pusti“ žilice, a da se posle toga zasadi prema napred opisanom postupku.

Sa druge strane, moguće je sanseveriu „razmnožiti“ i tako što se biljka tj jedan njen deo, izvadi zajedno sa korenom i tako presadi u manju saksiju, opet kako je navedeno u prethodnom postupku koji se koristi kod presađivanja biljke.

Sanseveria je biljka koja se veoma lako može uzgojiti i direktno iz semena, a koje se kupuje u biljnoj apoteci, rasadniku ili cvećari.

Koje vrste sanseverie postoje?

Najpoznatija, i u našoj sredini najzastupljenija vrsta biljke je Sansevieria zeylanica, koja je indijska vrsta poreklom sa cejlona, a koju karakterišu upravo dugi i tanki listovi, koji su zašiljeni i „prošarani“ beličastim horizontalnim linijama (prugasta sanseveria).

Pored najpoznatije indijske vrste biljke, u cvećarama i rasadnicima se često može pronaći i vrsta Sansevieria laurentii, koja je poreklom sa prostora Južne Afrike, a koja pored, za vrstu tipičnih „belih poprečnih pruga“, duž celih svojih listova ima i široke žute „okvire“ tj uzdužne linije koje joj daju posebnu lepotu i razlikuju je od drugih vrsta.

Zašto je korisna biljka sanseveria?

Ova biljka, koja je kako je već pomenuto, a zbog karakterističnog izgleda svojih listova, poznata pod nazivom sanseveria ili indijansko pero, je jedan od najvećih biljnih proizvođača kiseonika, pa se zato najčešće „smešta“ u spavaće sobe ili druge prostorije gde se dugo boravi.

Naime, dokazano je da pomenuta biljka, ima sposobnost da za samo 5-6 sati, potpuno „prečisti“ vazduh u zatvorenom prostoru, odnosno da izdahnuti ugljendioksid zameni čistim i organizmu preko potrebnim kiseonikom.

Neki botaničari, su u svojim istraživanjima otišli čak toliko daleko, da su utvrdili da je za potpuno prečišćavanje vazduha, za jednu osobu (ili preciznije rečeno, po jednoj osobi), u saksiji potrebno imati biljku sa najmanje 6-8 mladih zelenih listova, srednje dužine.

Takođe se smatra, da sanseveria ima sposobnost, da uklanja i čestice prašine i brojne alergene iz vazduha, pa se posebno preporučuje za uzgajanje u kućnim uslovima, onim osobama koje pate od čestih respiratornih alergija ili astmatičnih napada.

Sanseveria se smatra jednom od najboljih biljaka, za prečišćavanje prostorija od duvanskog dima i štetnih materija koje se u njemu nalaze.

Sanseveria je biljka koja je poznata i po tome, da ima sposobnost da ublaži ili pak da u potpunosti eliminiše, štetne efekte elektromagnetnih talasa (zračenje televizora, mobilnih telefona, računara), ali ovaj njen efekat još uvek nije dovoljno ispitan i naučno potvrđen.

Da li sanseveriu treba držati u spavaćoj sobi?

Kako je svima već dobro poznato, zelene biljke imaju sposobnost da procesom fotosinteze, prečišćavaju vazduh i proizvode kiseonik.

Ipak se, za većinu sobnih biljnih vrsta, smatra da ih nikada ne treba držati u spavaćoj sobi, jer i one „dišu“ i na taj način troše ljudima preko potreban kiseonik.

Nasuprot raznovrsnim i oprečnim mišljenjima, a koja su vezana za druge biljke, botaničari se slažu u jednom – sanseveria je idealna biljka za spavaće sobe, jer omogućava da tokom cele noći u prostoriji bude potpuno svež i kiseonikom bogat vazduh, koji bi odgovarao spavanju na otvorenom prostoru ili pak spavanju pored otvorenog prozora.

Zanimljivosti o biljci „svekrvin jezik“

1) afrička vrsta biljke, poznatija i kao Sansevieria laurentii, korišćena je od davnina za lov u afričkim plemenima.
Naime, vlakna ove biljke, imaju veoma veliku čvrstinu, ali i dosta visok stepen elastičnosti, pa su se koristila za izradu kanapa i lukova za strele, kojima su urođenici lovili divlje životinje. Sa druge strane, zahvaljujući pomenutim svojstvima, žene su vlakna ove biljke koristile umesto konca za šivenje odeće ili za nošenje tereta;

2) pored biljke sanseveria, postoji još jedna vrsta kaktusa, koja je takođe „ironično“, a zbog dužine i oštrine svojih listova, dobila u narodu odomaćen naziv „svekrvin jezik“ – ta biljka se zove Opuncta ficusindica (indijska smokva), a koja je poreklom originalno iz Meksika;

3) biljka sanseveria, ima tu sposobnost, da sama „pokaže“ kada je neophodno da se presadi u veću saksiju – ukoliko je biljka počela da svojim korenom izlazi na površinu saksije, ili je pak koren toliko razgranat, da je plastična saksija počela da puca, neophodno je da se biljka što pre, u celosti presadi u najmanje dve broja veću posudu;

4) sanseveria je jedna od najboljih biljaka, za sve one osobe koje su „zaboravne“ – to znači da, ukoliko neko nema naviku da na vreme zaliva cveće ila da o njemu brine, a sanseveriu je dobio na poklon, ona podnosi da bude „zapostavljena“, jednu do dve nedelje, jer je veoma „samostalna biljka“ i ne zahteva praktično nikakve posebne uslove i brigu, a bez vode može da preživi čak i do 30 dana

Nepovoljni uslovi za biljku sanseveria, i njene najčešće bolesti

Iako je, kako je već prethodno više puta pomenuto, sanseveria veoma otporna biljka, koja zahteva minimalnu negu i pažnju, postoje neka stanja koja joj ne prijaju i na koja treba obratiti posebnu pažnju:

1) sanseveria ne voli preteranu vlažnost zemljišta u kome se gaji, tako da je ne treba prečesto zalivati – u slučaju prevelike vlažnosti, biljka tj njeni listovi počinju da trule od dna prema vrhu, a najpre satrunu mladi izdanci biljke i njen koren, tako da ju je praktično nemoguće „obnoviti“;

2) sanseveria ne podnosi direktnu sunčevu svetlost – ukoliko se saksija sa biljkom premesti iz senovitog mesta, na direktno dejstvo sunčevog svetla, na listovima biljke će se pojaviti pege (koje predstavljeju svojevrstan oblik opekotina);

3) biljka sanseveria ne voli previše niske temperature – ukoliko se biljka izloži niskim temperaturama vazduha, a koje su niže od 10 ˚ C, ona će „smrznuti“, od korena do listova;

4) sanseveria voli da bude „čista“ – obavezno je sa listova ove biljke, najmanje jednom nedeljno, vlažnom krpom nežno obrisati prašinu koja se na listovima nakupila;

5) kao i svaka druga biljka, i sanseveria je izložena delovanju štetočina, kakve su u prvom redu biljne vaši. Ukoliko ne pomaže prirodni preparat (koji se pravi od jednakih količina alkoholnog sirćeta i vode, i kojim se brišu listovi biljke), najbolje je u najbližoj biljnoj apoteci potražiti neko biocidno sredstvo, kako bi se navedene štetočine eliminisale

Gde kupiti biljku „svekrvin jezik“ i koja je njena cena?

Kao i sve druge vrste ukrasnog bilja, i sanseveria se može kupiti u bolje snabdevenim cvećarama ili pak rasadnicima cveća.

Cena sanseverie, zavisi od njene vrste i veličine, ali je obično za mladicu biljke dovoljno izdvojiti oko 150-200 dinara, dok se razvijena i „raskošnija“ biljka veličine oko 30 cm prodaje po ceni od 800-1000 dinara.

Zaključak

Kada kupujete biljku, bilo za sebe, bilo kao poklon, uvek se posavetujte sa stručnjakom iz oblasti botanike, ili pak sa cvećarom od koga je kupujete, kakvi su uslovi njenog uzgajanja, kakva je briga potrebna i koliko je vremena i pažnje potrebno izdvojiti za određenu vrstu biljke.

Sponzorisano:

loading...
Loading...