Blog

Kravlje mleko za bebe – da ili ne?

Trudnoća i sve što ide uz nju mnogim majkama stvara dosta dilema. Kada jednom krenete u istraživanje šta je dobro za vašu bebu, a šta ne, to je put bez povratka. Sa što više doktora se konsultujete, čućete više različitih mišljenja. Što više foruma pročešljate, takodje ćete čuti više različitih mišljenja.

I, šta je onda pametno činiti? Kada je u pitanju uvodjenje kravljeg mleka u ishranu bebi pre godinu dana, tu su nekako svi složni, a odgovor je – NE.

Sada se opet nameću pitanja zašto, a u tekstu dalje pročitajte malo detaljnije o tome…

Beba nije tele

Možda će vam naslov zvučati bezveze, ali zaista je tako. Iako čovek kasnije tokom života konzumira kravlje mleko, bebin digestivni trakt još uvek nije spreman na to, naročito ne pre prve godine. Tek od prve godine života, kada se digestivni trakt dovoljno razvije, kravlje mleko možete postepeno uvoditi.

Sve do prve godine života, bebin digestivni trakt je spreman da primi i preradi samo majčino mleko. Zbog toga, ukoliko imate problema sa manjkom mleka, onda bebi dajtemlečnu formula koja će adekvatno zameniti pravo majčino mleko. Dakle, nikako kravlje.

Preporučujemo da tokom trudnoće, a naročito nakon porodjaja, jedete namirnice koje će vam pomoći da imate više mleka. Dojenje bebe je veoma važno, jer njoj najviše prija upravo majčino mleko, naročito u prvim mesecima. Zarad zdravlja vaše bebe potrudite se da najpre vodite računa o svom zdravlju.

Mlečni proteini

U kravljem mleku se nalazi mnogo mlečnih proteina, što nikako nije dobro za bebu koja ima manje od godinu dana. Kravlje mleko može da optereti njen digestivni trakt i tako napravi brojne druge probleme.

Iako su proteini važni za normalan razvoj deteta, potrebno je da ih beba u svoj organizam unosi u normalnim količinama, koje su predvidjene za taj uzrast. Pre svega, potrebno je da te proteine beba može da preradi, kako bi uopšte bili od koristi.

Korišćenje kravljeg mleka može da izazove probleme sa bubrezima, jer ih opterećuje, a takodje se može stvoriti gojaznost kod deteta kasnije. Što je pokazalo jedno istraživanje.

To isto istraživanje govori nam da su mlečne formule koje u sebi sadrže manje mlečnih proteina poželjne u ishrani bebe, te da ne izazivaju gojaznost niti opasnost od bolesti. To je još jedan od razloga da koristite adaptirane formule, umesto kravljeg mleka.

Alergije

Moramo napomenuti da kravlje mleko sadrži samo, takozvane, “krupne” proteine, a oni mogu izazvati elergije. Ukoliko bebi mladjoj od godinu dana dajete kravlje mleko, vremenom se može stvoriti alergija, što će kasnije doneti velike probleme u ishrani.

Bolje je da strpljivo sačekate godinu dana, a tek onda počnete sa davanjem kravljeg mleka, kada digestivni trakt bebe na to bude spreman. Tako ćete izbeći moguću pojavu alergije. Ukoliko beba postane elergična kasnije će imati problema sa ishranom, i moraće da izbegava sve proizvode koje u sebi sadrže mleko, čime će ishrana biti dosta ograničena.

Mlečne formule, koje preporučujemo kao adekvatnu zamenu majčinom mleku, imaju “isečene” proteine tako da budu prilagodjeni bebinom digestivnom traktu.

Njih naročito preporučujemo ako beba ima sklonost ka alergijama, odnosno ukoliko je neko u porodici alergičan na kravlje mleko.

loading...

Minerali

Još jedan od problema sa kojim se susrećemo kada je reč o kravljem mleku jesu minerali. Ima ih previše, a naročito soli, pa se tako kravlje mleko ne preporučuje bebi.

Sa druge strane, kravlje mleko ne sadrži mineral gvoždje, koji je veoma važan za stvaranje zdravih crvenih krvnih zrnaca. Osim što ne sadrži ovaj veoma važan mineral, kravlje mleko čak ometa njegovu apsorbciju, odnosno rastvaranje. Tako da, ukoliko beba unese gvoždje putem druge namirnice, kravlje mleko će iscrpeti gvoždje i ono se neće rastvoriti na pravi način.

Ukoliko se to dešava duži period, beba postaje anemična. Anemija se dugo leči i potrebno je puno strpljenja kako bi se nadoknadile ispraznjene rezerve gvoždja u organizmu.

Kada smo več kod gvoždja, moramo napomenuti da njega nema u nekoj većoj količini ni u majčinom mleku, ali ako se unosi tim putem lakše se apsorbuje. Takodje, majčino mleko generalno pomaže njegovu apsorpciju.

Vitamini

Osim što nema potrebne minerale, kravlje mleko ne sadrži ni dovoljno vitamina koji su potrebni bebi za zdrav i pravilan razvoj. Zbog toga se mlečne formule preporučuju, ukoliko nema majčinog mleka.

Vitamin D3 koji se smatra važnim za normalan rast bebe, ne nalazi se čak ni u majčinom mleku, pa se zbog toga uvodi bebama u vidu kapi.

Masne kiseline

Zdrave masne kiseline veoma su važne čoveku, jer štite kardiovaskularni sistem, zatim nervni sistem ali i vid. Generalno pomažu našem organizmu da ima više energije i da se oseća zdravo.

Tako su masne kiseline važne i kod beba, jer od malena moraju da unose u svoj organizam sve potrebno za normalan razvoj. U kravljem mleku ih nema u onom obliku koji je potreban našem organizmu, naročito bebinim, pa eto još jednog razloga da kravlje mleko ne dajete bebi.

Probiotska kultura

Majčino mleko, za razliku od kravljeg, pomaže kolonizaciju bifidobakterija u digestivnom traktu bebe. Te bakterije su dobre i podstiču dobro i zdravo varenje. Kako sve počinje od digestivnog trakta, odnosno se počinje u crevima bebe, majčino mleko obezbedjuje zdravlje i dobar imunitet.

Bifidobakterije se ne mogu stvoriti konzumiranjem kravljeg mleka, pa se takodje iz tog razloga ne preporučuje. Tu se vraćamo na probleme sa varenjem koji mogu ostaviti posledice na čitavo zdravlje bebe.

Šta je sa jogurtom?

Istina, jogurt u sebi sadrži bifidobakterije, medjutim, u sebi sadrži i ostale nepoželje sastojke mleka poput soli i proteina, pa se ni on ne preporučuje bebi pre godinu dana.

Kada beba napuni godinu dana, jogurt bi trebalo prvo da mu date, jer je on sjajna adaptacija na kravlje mleko. Sadrži bifidobakterije koje pomažu bolje varenje, a organizam takodje postaje otporan na te “mane” kravljeg mleka. Jogurt mogu konzumirati čak i deca koja su intolerantna na laktozu, jer se lako vari i ne predstavlja opterećenje za crevnu floru.

…A sir?

Nakon kravljeg mleka, sir takodje možete dati vašem detetu. Opet pominjemo, nakon navršene pre godine života. Medjutim, ne možete mu dati baš bilo koji sir, već je potrebno da odaberete onaj blagi, mladi sir. Koristite ga kao namaz ili ga ubacite u palentu, i tako naučite dete na njegov ukus. Kasnije možete uvesti neki od jačih ukusa, pa vidite da li će dete prihvatiti.

Ukoliko odbija, bilo koji mlečni proizvod, ne brinite, nije nužno da svako od nas koristi mleko. Nekome više prija, nekome manje, pa tako pratite osećaj vašeg deteta. Kada malo više odraste, možda će se stvari promeniti.

Zaključak

Kada postepeno, nakon navršene prve godine života, bebu naviknete na mlečne proizvode, koristite isključivo punomasno mleko. Ono sadrži sve potrebne masne kiseline koje su neophodne za normalan rast i pravilan razvoj svih organa.

Svakako, nemojte detetu odmah davati veće količine mleka, već postepeno povećavajte po milimetrima.

Ukoliko dete odbija mleko, onda možete napraviti griz, palentu ili sutlijaš sa mlekom, i dodajte malo voća kako biste sve to fino zasladili. Tako će dete kroz različitu hranu unositi dovoljnu količinu mleka na dan.

Čak i ako preskoči neki dan, nije ništa strašno, opet ponavljamo da svačiji digestivni trakt mleko drugačije podnosi.

Nekome će prijati, dok nekom drugom neće, pa tako nemojte forsirati. Poslušajte savete stručnjaka i bebi mladjoj od godinu dana nemojte davati kravlje mleko. Iako trenutno deluje kao jeftinija i bolja opcija, na duže staze može doneti samo probleme.

Godinu dana brzo prodje, a nakon toga detetu možete postepeno davati ostale namirnice koje i vi jedete, i tako olakšati pripremu posebne hrane. Opet ponavljamo, ukoliko imate predispozicije za manje mleka nakon porodjaja jedite što više hrane koja će pomoći da imate mleko. To je moguće. Vodite računa o celokupnoj ishrani, a takodje vodite računa i o samom načinu života, i izbegavajte stres!

Sponzorisano:

loading...
Loading...