Zdrava hrana

Smokve – kalorije, vitamini i prednosti za zdravlje

Smokva ili na latinskom Ficus carica je vrsta fikusa koja je najzastupljenija na Meditaranu gde se i uzgaja vekovima, a pripada porodici dudova. Neki smatraju da ovo voće vodi poreklo iz Palestine i Sirije dok prema drugim podacima potiče iz Egipta odakle je preneto na Krit u Grčku. Neki govore i o njenom mediteranskom poreklu iz Sredozemlja.

Poznato je da su smokve jeli  učesnici grčkih olimpijada kako bi svom organizmu obezbedil energiju, snagu i vitalnost, a prema predanjima ona je bila omiljeno voće egipatske kraljice Kleopatre. U zemljama Bliskog istoka pronađeni su ostaci ovog voća koji su stari 11 hiljada godina.

Prema Bibliji Adam je sa smokvinim listom prekrio svoje polne organe i na taj način ih zaštitio da ih Eva ne gleda. U starom Rimu smokva je predstavljala sveto voće, a jedan od razloga za to verovanje je što je prema legendi o nastanku Rima, vučica koja je odgajila Romula i Rema odmarala ispod stabla smokve.

Smokve simbolišu blagostanje, život, mir i požudu i u Grčkoj su pored maslina jedno od najviše upotrebljavanog voća u ishrani. Grci su zbog odličnih svojstava koje smokve imaju zabranili da se izvoze njene najkvalitetnije sorte. Danas u svetu postoji više od 600 sorti smokve iako je ih je u vreme starog Rima bilo svega 29. Ipak, danas se najviše se upotrebljava obična smokva.

Smokve su vrlo popularno voće i u našim krajevima još od vajkada. Koriste se sveže i sušene, a naretko su sastojak mnogih poslastica i prirodnih preparata za lečenje. Smokva je prirodni lek protiv povišenog nivoa holesterola u krvi jer obiluje pektinom i drugim vlaknima koji suzbijaju loš holesterol.

Zahvaljujući biljnim vlaknima koristi se i u dijetalnim režimima ishrane, a njeni sastojci kumarini i benzaldehidi uništavaju ćelije raka. Koriste se i za lečenje bradavica i kurjih očiju i niz drugih oboljenja i tegoba. Pored ploda lekovit je i list ove biljke od koga se najčešće pravi čaj.

Smokve  – karakteristike, nutritivne vrednosti, vitamini, kalorije i ostalo

Smokva je listopadno drvo, bujne krošnje i niskog rasta. Grane koje su tek iznikle su tamnozelene boje dok one koje su ranije izrasle vremenom postaju sive. Listovi su krupni i raspoređeni naizmenično. Smokva cveta od maja do juna, a cvetovi su joj sitni. Uspeva u predelima sa toplim klimom u blizini mora, ali može rađati u kontinentalnim delovima sa pogodnom klimom.

Plodovi smokve kada sazrele variraju po boji i veličini u zavisnosti od sorte pa tako postoje žuti, zelenkasti, braonkasti i tamni gotovo crni, a mogu biti zvonastog ili kruškolikog oblika. Iz stabla smokve prilikom branja lišća ili plodova curi sok koji se koristi za lečenje bradavica, ali takođe iritira kožu, posebno osetljivu, zbog čega treba voditi računa prilikom njihovog branja.

Nutritivne vrednosti smokve

Sveže smokve se po svojim nutritivnim vrednostima razlikuju od suvih odnosno sušenih, a na prvom mestu po broju kalorija kojih u 100 grama svežih plodova ima 74 dok u istoj količini sušenih smokvi ima 249 kcal.

Takođe, sveža smokva se sastoji od oko 80 odsto vode dok 60 odsto njene mase pripada prirodnim šećerima.

Po pitanju hranljivih i lekovitih sastojaka smokva spada u jedno od najzdravijih vrsta voća. Smokva u sebi ima vitamine A, B, C, E i K dok od minerala obiluje kalijumom, a takođe sadrži kalcijum, gvožđe, bakar, magnezijum, cink kao i fosfor, triptofan, lutein, betakaroten i tinine koji doprinose jačanju imuniteta.

loading...

Prednosti smokve za zdravlje i njena upotreba u svrhe lečenja je vrlo široka.

U 100 g svežih smokvi pored 74 kcal ima 19.18 g ugljenih hidrata odnosno 15 % preporučenog dnevnog unosa (PDU), 2.9 g dijetalnih vlakana – 7 % PDU, 0.75 g proteina – 1.5 % PDU i 0.30 g masti – 1 % PDU. Od vitamina u sebi ima vitamin A – 142 IU što je oko 70 mikrograma (mcg) i 5 % PDU, iz grupe vitamina B kompleksa sadrži vitamin B1 ili tiamin – 0.060 miligrama (mg) odnosno 5 % PDU,  B2 ili riboflavin – 0.050 mg što je 4 % PDU, B5 ili pantotenska kiselina – 0.300 mg odnosno 6 % PDU, B6 ili piridoksin – 0.113 mg ili 9 % PDU kao i 6 mcg vitamina B9 odnosno folata ili folne kiseline .

Takođe, u 100 g smokvi ima 2 mg vitamina C što je 3 % PDU, zatim 0.11 mg vitamina E odnosno 1 % PDU i 4.7 mcg vitamina K ili 4 % PDU. Od minerala najviše ima kalijuma odnosno 232 mg što iznosi 5 % PDU, zatim kalcijuma 17 mg ili 4 % PDU, gvožđa 0.37 mg ili 5 % PDU,  cinka – 0.15 mg odnosno 1 % PDU, bakra 0.070 mg ili 8 % PDU odnosno 8 % PDU, mangana ima u količini koja zadovoljava 5.5 % PDU, potom SS-karotena ima 85 mcg, lutein-zeakstanina 9 mcg, a sadrži i fito-hranljive materije.

Prednosti i upotreba smokvi za zdravlje i lečenje

Smokve imaju višestruku primenu za zdravlje. I sveže i sušene smokve imaju različita dejstva na naš organizam pa se i upotrebljavaju za lečenje raznih oboljenja. Sveže smokve nisu mnogo kalorične i nemaju mnogo šećera pa se preporučuju za dijetalne režime ishrane čak i kod dijabetičara.

Pored toga što doprinose gubitku kilograma i masnoća smokve podstiču rad probavnog trakta i varenje i istovremeno suzbijaju nadutost i grčeve u stomaku. Takođe, smokve je dobro jesti i kod zatvora stolice dok enzimi ove voćke uništavaju crevne parazite.

Sveže smokve su bogate antioksindansima koji eliminišu štetne radikale u našem organizmu zbog čega smokva koristi za jačanje imuniteta kao i u merama prevencije nastanka srčanih oboljenja, tumora, demencije, starenja.

Sveže smokve imaju blagotvorno i lekovito dejstvo na kožu i  kao što je već rečeno koriste za lečenje bradavica, kurjih očiju i žuljeva tako što se preseku na pola i stave direktno na bradavicu, kurje oko ili žulj jer njeni sokovi efikasno uništavaju ove boljke. Takođe, one se upotrebljavaju i za ublažavanje i negu opekotina i rana dok se pire od smokvi koristi za lečenje akni.

Čaj od lišća smokve se koristi za lečenje dijabetesa tipa 2 dok su naučna istraživanja pokazala da šećeri u njenim plodovima podstiču izlučivanje insulina iz gušterače zbog čega se i sveže smokve koriste u terapiji kod oboljenja Dijabetes Melitus.

Takođe, zahvaljujući topivom vlaknu pektinu kao i biljnim sterolima – stigmasterolu i lanosterolu koji vežu za sebe molekule holesterola u crevima i tako sprečavaju proces njihove apsorpcije smokve su dobre i za suzbijanje lošeg holesterola u krvi.

Kalijum koga u smokvi ima dosta stabilizuje krvni pritisak dok sastojak triptofan ubrzava cirkulaciju krvi i podstiče moždane funkcije u ravnomernom trošenju glukoze. Kalcijum, kojim su smokve bogate, kao što je poznato je ključan za zdravlje kostiju.

Zahvaljujući magnezijumu koji pozitino utiče na rad mozga smokva je između ostalog dobra za lep i miran san, a što je najbitnije uz pomoć visoko koncetrovanih prirodnih šećera potpomaže aktivnosti mozga i obezbeđuje brže procese razmišljanja i bolju koncentraciju.

Smokve stimulišu i uravnotežuju rad mišićnog i nervnog sistema uključujući i rad srca. Benzaldehid i kumarini koje sadrži u sebi, prema nekim istraživanjima, efikasni su u lečenju kancera kože, prostate i dojke.

Čajevi od lišća ili plodova smokvi koriste se  za lečenje kašlja, zapaljenja disajnih puteva pa čak i upale pluća, a delotvorni su i u terapiji kod ciroze jetre i kamena u bubregu. Smokva je takođe i jak afrodizijak i jača libido i seksualnu želju.

Sponzorisano:

loading...
Loading...