Recepti Zdrava hrana

Biljni sir – kalorije, sastav i recept kako se pravi

Dok postimo obično jedemo sir na baljnoj bazi kao i ostale proizvode koji ne sadrže jaja, meso i mleko.

Međutim, verski razlozi nisu jedini zbog kojih kupujemo hranu koja nije životinjskog porekla. Vegani su jedni od onih koji koriste proizvode sa biljnim poreklom, kojima je tržište u zadnjih nekoliko godina preplavljeno.

U današnje vreme možemo naći supstitucije za skoro sve vrste namirnica, pa među njima i analogni sir, tj. imitaciju sira.

U zamenu za mlečni sir, tj. pravi sir, u ishrani se može koristiti i biljni sir. Ljudima je na raspolaganju veliki izbor ovih supstitucija za sir.

Sve ono što inače volite među poznatim tipovima sireva, sada možete naći i u biljnom obliku: edamer, mocarela, gauda, pa čak i feta. Ovi sirevi liče na originalni sir, ali su znatno jeftiniji. Isti je slučaj sa maslacem i margarinom. Pravi sir je skuplji od biljnog sira, ponekad i dva do tri puta.

Sastav biljnog sira

Kod sira biljnog porekla obično je istaknutiji “gumasti” sastav nego što je to slučaj kod pravog sira. U jelima se, na sreću, to manje vidi, pogotovu ako je biljni sir izrendan. Biljne zamene za mocarela i feta sireve su skoro iste po svom ukusu kao pravi sirevi ovog tipa i čini vam se kao da stvarno jedete mocarelu i fetu.

Na tržištu su prisutni sirevi biljnog porekla koji su napravljeni od različitih sastojaka: od badema, pirinča, soje i nekih drugih sastojaka u čijoj je osnovi biljna mast. Ako pročitate deklaraciju na biljnom siru, jedna činjenica vam automatski okupira pažnju: skoro svaki biljni sir ima u sebi kazein, protein koji je prisutan u mleku. Kazein daje biljnom siru fleksibilnost, odnosno rastegljivost (elastičnost), što je veoma važno ako ga topimo, naročito kao nadev na pici.

Biljni sir uglavnom ima oko 20-25% masti (hidrogenizovane biljne masti), skrob, vodu, boje, arome i ostale aditive. Ove sireve koriste ljudi koji su alergični na laktozu. Kao što je margarin pogubniji po zdravlje od maslaca, i biljni sir je štetniji od pravog mlečnog sira. U biljnim sirevima se nalaze trans-masti, tj. trans-masne kiseline koje su potekle od hidrogenizovane masti. Te masti su odgovorne za arteriosklerozu i zato ih lekari ne preporučuju.

Ako ste ljubitelj sireva, proveravajte šta kupujete. Nemojte kupovati industrijsku supstituciju koja nema nikakvu hranljivu vrednost. Stručnjaci savetuju da se izbegava potrošnja imitacije mlečnih proizvoda koja je napravljena od biljnih masti, jer su štetne za naše zdravlje.

Redovna upotreba ovih proizvoda i njihova akumulacija u organizmu, može dovesti do srčanih bolesti, raka i problema sa gastrointestinalnim traktom.

loading...

Nutritivna tablica

100 g imitacije sira, tj. biljnog sira sadrži 141 kaloriju.

Ukupno masti 1.3 g.

Zasićenih masti 0.81 g.

Polinezasićenih masti 0.48 g.

Mononezasićenih masti 0.38 g.

Holesterola 6 mg.

Natrijuma 1239 mg.

Kalijuma 226 mg.

Ukupno ugljenih hidrata 8.8 g.

Vlakana 0 g.

Šećera 8.21 g.

Proteina 22.4 g.

Kalcijuma 55 %.

Gvožđa 5 %.

Nema vitamina C.

Analogni sirevi

Analogni sirevi su proizvodi koji se koriste kao kulinarska zamena za sir. Među njima su veganski (vegeterijanski) sirevi, ali i neki mlečni proizvodi koji se ne kvalifikuju kao pravi sirevi. Ove namirnice mogu biti namenjene kao zamena za sir, kao veganski proizvodi ili kao imitacije koje se koriste u salat-barovima i picerijama jer umanjuju troškove i imaju različite tačke topljenja.

Kao i biljno mleko, veganski sir može biti izrađen od soje, pirinča, badema, jestivog kvasca i drugih sastojaka koji nisu mlečnog porekla. Veganski sir je namenjen veganima i svima drugima koji žele da izbegnu životinjske proizvode iz moralnih, verskih ili zdravstvenih razloga, uključujući intoleranciju na laktozu ili želju da se izbegne holesterol.

Veganski sirevi mogu sadržati manje masti u odnosu na mlečni sir, mogu biti bez holesterola i puni su proteina soje i izoflavona. U mnoge od njih se dodaje kalcijum. Pojedine vrste ovih sireva se tope na isti način kao i pravi sirevi, dok neki zadržavaju formu ili se tope samo kada se narendaju. Postoje razne vrste veganskih sireva koji nose isti prefiks kao i najpopularnije vrste mlečnih sireva: čedar, gauda, edamer, itd.

Recepti za biljne sireve

Naša je preporuka da industrijske biljne sireve i kačkavalje ne kupujete i ne koristite. Ukoliko iz bilo kog razloga morate da izbegnete pravi mlečni sir, onda je najbolje da izaberete neki od mnogobrojnih recepata za pravljenje biljnih sireva od veoma zdravih namirnica. Ovakvi namazi i biljni sirevi će biti pravi izazov za sve domaćice, biće zdravi i korisni.

Tofu-sir od sojinog mleka. Tofu je bogat fitoestrogenima koji štite od osteporoze, bolesti srca i ublažavaju PMS i simptome menopauze. U ovom siru ćete pronaći bogat izvor vitamina B, kalcijuma, gvožđa. Da biste dobili kvalitetan tofu sir, bilo bi dobro da nabavite organsku soju.

Za ovaj recept vam je potrebna 1.5 šolja zrna soje i 250 ml vode. Zrna soje ćete naliti vodom i ostaviti da prenoći (dovoljno je osam sati).

Sledećeg dana ćete soju iscediti i staviti u blender (seckalicu). Blender uključujete na najjače i meljete zrna dok ona ne postanu glatka masa.

Za to vreme sipajte 5 šolja vode u šerpicu i prokuvajte.

Smesu izvadite iz blendera, dodajte je u šerpicu sa vodom koja je prokuvana, promešajte, smanjite temperaturu i neprestano mešajte. Sačekajte dok smesa ne počne da pušta “ključ”, a onda ponovo smanjite temperaturu na ringli i mešajte dalje.

Kada se na površini pojavi pena, potrebno je odvojiti soju od dobijene tečnosti. Ovaj deo procesa ćete odraditi tako što ćete smesu procediti kroz čistu gazu. Gledajte da dobro ispritiskate, kako biste bili sigurni da ste iscedili svaku kap. Smesa skuvane soje koja je ostala u gazi se odbacuje, a tečnost koju ste procedili vraćate u šerpicu i zagrevate je na niskoj temperaturi uz stalno mešanje.

Nakon nekog vremena, kada vidite da se tečnost zagreva, dodajete šolju vode i četvrt šolje sveže ceđenog limunovog soka. Pre tačke ključanja sklanjate šerpicu sa ringle, poklapate je i ostavljate da odstoji oko 15 minuta.

Nakon toga smesu ponovo promešajte. Na površini će se pojaviti žuta tečnost koja liči na surutku, kao i grudvice. Ove grudvice preneti lagano uz pomoć kutlače u gazu. Dobro iscedite grudvice u gazi, a zatim zavežite gazu i namestite je tako da visi iznad šerpice. Sav višak tečnosti će se lagano cediti, a u gazi će se polako formirati naš sir.

Umesto ovog postupka možete primeniti i sledeći: grudvice u gazi dobro ispritiskajte, ili pritisnite teškim kamenom (recimo) i ostavite da tečnost izbije na površinu. Kada uklonite tečnost, u gazi ćete naći formiran sir.

Ovaj sir čuvajte u frižideru, kao i običan sir, i to u vodi koju ćete menjati svakoga dana.

Sir od badema. Za ovaj recept ćete morati prvo pronaći “Miso s ječmom” (fermentirana pasta od soje i ječma) u bolje snabdevenoj prodavnici zdrave hrane, koja služi kao probiotička kultura.

400 g sirovih badema potopite u filtriranu vodu i ostavite da odstoji preko noći. Sledećeg dana ćete badem procediti i očistiti ljuskice. Proceđen i očišćen badem stavite u blender i dodajte filtriranu vodu, tako da bude u istom nivou sa bademima. Blender uključite na najjače i izmiksujte sadržaj tako da dobijete glatku masu. Ovaj sadržaj presipajte iz blendera u neku dublju činiju i u to dodajte jednu kašiku “miso” paste, morske soli po želji, malo mirođije, korijandera i još nekog začina koji volite. Sve ove sastojke dobro i ravnomerno izmešajte.

Sa strane pripremite šerpicu i na nju stavite cediljku. Preko cediljke rasprostrite čistu gazu, a zatim u gazu stavite smesu koju ste pripremili. Pokrijte smesu krajevima gaze tako da je skroz zatvorite i stavite neku teglu ili tanjir koji će pritisnuti sadržaj. Sav višak tečnosti koji je zaostao u bademima će se iscediti u šerpicu. Ovu “instalaciju” ostavljate 8-12 h na sobnoj temperaturi.

Kada nakon navedenog vremena sklonite predmet kojim ste pritisnuli smesu u gazi, podižete cediljku sa sirom, stavljate ravan tanjir na sir i obrćete naopačke tako da sir lepo legne na tanjir. Otklonite cediljku i gazu.

Za sledeći segment vam je potrebna manja šerpa koju će te namazati maslinovim uljem, na njeno dno ćete staviti seckane orahe (koji su prethodno bili potopljeni). Deo oraha možete samleti, i tim mlevenim orasima namazati unutrašnje stranice šerpe. Sadržaj, tj. masu sira od badema ćete smestiti u ovako pripremljenu šerpicu, kašikom ćete izravnati površinu, a po površini možete opet posuti orahe. Šerpicu stavljate u frižider i ostavljate da se sir stegne. Za ovaj deo je potrebno oko 2 sata.

Pre nego što rešite da poslužite svoj specijalitet, poklopite šerpicu ravnim tanjirom, a zatim izručite smesu tako što ćete obrnuti naopačke šerpicu. Podignete šerpicu, a na tanjiru će ostati formiran kolut sira od badema, posut orasima.

Pažnja!

Svi oni ljudi koji tokom posta kupuju i konzumiraju biljne sireve i kačkavalje, koje pronalaze u našim supermarketima, trebalo bi da znaju da se ovi proizvodi ne mogu nazivati posnim. U svima njima se nalazi natrijum-kazeinat, enzim dobijen iz mleka. Jedan deo mlečne masti iz mleka, koji se koristi u pravljenju pravog sira, u industrijskim biljnim sirevima se zamenjuje biljnom mašću.

Pošto je takav sir veoma mekan, proizvođač mora da mu doda protein koji će ga učiniti čvršćim. Taj protein je, u stvari, natrijum-kazeinat, protein izolovan iz mleka. On se pokazuje kao dobar emulgator i stabilizator jer vezuje vodu i učvršćava strukturu namirnice. Natrijum-kazeinat ne postoji nigde drugde osim u mleku tako da je potrebno strogo voditi računa kada kupujete namirnice analogne mlečnim proizvodima za koje se tvrdi da su posne!

Sponzorisano:

loading...
Loading...