Zdrava hrana

Da li kokice goje i da li su zdrave?

Iako su mnogi ljudi sladokusci mnogi od njih su i ljubitelji kokica, kako oni koji često gledaju televiziju i filmove tako i oni koji nisu filmofili.

Kokice se prave godinama i decenijama unazad, a danas postoje mnogo načina i recepata za njihovu pripremu.

Pored standardnog kokanja u šerpi sa zagrejanim uljem na šporetu kokice se mogu spremati i u mikrotalasnoj pećnici iako u poslednjih nekoliko godina lekari i stručnjaci savetuju da se to izbegava zbog razvoja štetnih i kancerogenih materija koje nastaju ako se tako pripremaju.

Oni koji vode računa o zdravoj ishrani, unosu kalorija i masti, neretko su u dilemi da li kokice goje i koliko s obzirom na to da se najčešće prže na vrelom, uglavnom suncokretovom rafinisanom ulju, koje je po preporuci Svetske zdravstvene organizacije i mnogih doktora, vrlo nezdravo za spremanje hrane zbog čega njegovo korišćenje treba svesti na minimum i upotrebljavati maslinovo i druga nerafinisana hladno ceđenja ulja.

Ipak, iako se kokice koje kupujemo kod uličnih prodavaca, u bioskopima i marketima u većini slučajeva kokaju upravo na “nezdravom” suncokretovom ulju one imaju iuzuzetno dobre nutritivne vrednosti jer ne sadrže ili u vrlo malim količinama imaju u sebi holesterola, šećera, zasićenih masnoća, natrijuma i drugih materija koje su štetne za ljudski organizam i metabolizam odnosno goje i loše utiču na krvnu sliku.

Ukoliko imate oslabljen metabolizam i skloni ste gojenju najbolje je da ih pripremate sa vodom i da ih ne solite mnogo pritom, a odlična opcija su i aparati za spremanje kokica.

Dobra stvar je što kokice možete posoliti i naknadno, nakon kokanja, kako bi bile manje slane i što zdravije i kako se ne bi zadržavala tečnost u vašem telu što se dešava kod konzumiranja slanih namirnica, posebno kod onih ljudi kod kojih bubrezi ne rade kako treba i metabolički procesi su usporeni.

Industrijski proizvedne kokice, koje mogu biti raznih ukusa i najčešće mogu kupiti u velikim marketima, su najnezdravije jer sadrže razne emulgatore, arome i pojačivače ukusa.

Hranljivi i štetni sastojci kokica

Kokice spadaju u celovite žitarice odnosno imaju u potpunosti celo zrno zbog čega jedna srednja kesa ili posuda kokica, oko 30 grama otprilike, može da podmiri potrebe ljudskog organizma za celovitim žitaricama.

Njihovo zrno se na temperaturi od oko 200 stepeni širi i puca od jezgra ka spolja zbog čega one imaju oblik kao male gljive.

loading...

Zanimljivo je da se najviše hranljivih supstanci u kokicama nalazi u njhovom tvrdom neiskokanom delu zrna koje mnogi ljudi ne jedu s razlogom jer u slučaju da je previše tvrdo može da ošteti i okrnji zubnu gleđ ili čak polomi zub zbog čega treba da budete obazrivi i voditi računa da ne grizete i ne žvaćete jako i naglo.

Kokice obiluju hranljivim sastojcima koji obezbeđuju energiju organizmu kao i vlaknima kojih uglavnom unosimo upola manje nego što je potrebno, a propisana količina je oko 30 grama vlakana što znači da čovek prosečno unosi od 10 do 15 grama.

Kokice sadrže oko 78 odsto složenih ugljenih hidrata koji obezbeđuju najviše energije organizmu, a ostatak uglavnom u većoj meri čine proteini, vlakna, masti i antioksidansi. Najviše imaju kompleks B vitamina i to tiamin – B1, folnu kiselinu – B11 i niacin – B3, a od minerala su najzastupljeniji kalijum, magenzijum i fosfor, a u manjoj meri sadrže cink, gvožđe, kalcijum i natrijum.

Kokice kao što je već pomenuto, ukoliko se pripremaju na zdrav način – bez ili sa dve, tri kapi hladno ceđenog maslinovog ili nekog drugog niskokaloričnog ulja i sa malo soli, sadrže u neznatnim količinama šećer, holesterol, zasićene masti i sve druge materije koje podstiču gojenje i štetno utiču na metaboličke i druge procese u organizmu.

Takođe, celofanska pakovanja kukuruza kokičara koji je namenjen spremanju u mikrotalasnoj rerni su premazana flourougljeničnim materijama koji slabe još uvek nedovoljno razvijen imuni sistem kod dece što su pokazala naučna istraživanja, a ovaj kokičar sadrži dijacetil i njemu slične supstance – pojačivači ukusa i mirisa putera koji ako se udiše previše mogu da prouzrokuju plućna oboljenja. Proizvođači ovih kokica polako umanjuju i izbacuju ove štetna jedinjenja.

Nutritivne vrednosti kokica

U 100 grama kokica ima ukupno 387 kalorija, od kojih 41 kalorija potiče iz masti kojih od ukupne količine odnosno 4.54 grama, a od toga  0.637 grama su zasićene masti dok su ostalo trans masti. Verovali ili ne holesterola u kokicama nema uopšte odnosno 0 miligrama što znači da ne goje jer se kod dijeta ne preporučuje unos holesterola kao i natrijuma koga ima svega 8 miligrama što je zanemerljiva količina

Kao što je već rečeno kokice sadrže najviše ugljenih hidrata kojih na 100 grama ima čak 78 grama, zatim imaju 14.5 grama vlakana, 12.94 grama proteina i 0.87 grama šećera što je takođe toliko mala količina koja uopšte ne utiče na gojenje.

Kokice brzo stvaraju osećaj sitosti i zato su jako dobre kod onih koji drže dijete jer ne osećaju veliku potrebu za hranom usleg čega smanjuju i proređuju obroke. Ipak, oni koji žele da smršaju i hrane se pravilno treba da ih pripremaju na zdrav način bez ili sa vrlo malo ulja i soli.

Na primer 100 grama kokica iskokanih na vazduhu ili sa nekoliko kapi vode i prstohvatom soli imaju 387 kalorija dok sa jednom kašikom ulja koja je otprilike potrebna da se premaže šerpa broj kalorija raste na 517, a ukoliko se za podmazivanje koristi maslac kalorija onda ima 536.

Kako da pripremite zdrave kokice koje ne goje?

Uzmite malo vode u čiste šake i poprskajte šerpu koju ste stavili na jaku vatru, a potom sipajte kokičar i dodajte prstohvat soli, poklopite sud i kokajte od 3 do 5 minuta.

Kokanje na šporetima sa ravnom pločom nije preporučljivo zato što je ona osetljiva i može da se ošteti. Zato je najbolje da kupite aparat za kokice, koji je povoljan i omogućava brzu i zdravu pripremu.

Sponzorisano:

loading...
Loading...