Lifestyle Zdravlje

Gde se nalazi jetra kod čoveka i koja je uloga jetre?

Jetra odnosno na latinskom hepar je organ tačnije jedna od najvažnijih žlezda u čovekovom telu koja obavlja više različitih vrlo bitnih funkcija, a neke od njih su detoksikacija, skladištenje eritrocita – crvenih krvnih zrnaca i mnoge druge.

Čovekov organizam ne bi mogao da opstane bez jetre i zbog toga je vrlo bitno voditi računa o načinu ishrane i života koji bitno utiču na njen pravilan rad i redovno ići na lekarske preglede i kontrolisati krvnu sliku. Jetra može postati uvećana usled mnogih zaraznih i drugih oboljenja poput mononukleoze, infekcija raznim vrstama virusa Hepatitisa – A (žutica), B, C i mnogih drugih.

Pored bolesti funkciju jetre znatno mogu oštetiti i alkohol, razni lekovi i tokične materije. Alkoholna pića ukoliko se previše i predugo konzumiraju mogu dovesti do ciroze ovog organa što je praktično njegovo propadanje.

Dobra stvar je što ako se reaguje na vreme i počne sa odgovarajućom terapijom jetra može vrlo brzo da se regeneriše što naravno ne znači da je “kao nova” jer je njena funkcija svakako oslabljena tako da se loše supstance moraju izbaciti iz upotrebe.

Anatomija i fiziološke karakteristike jetre

Jetra je najveći organ u abdominalnoj regiji čoveka. Ima klinast oblik i dugačka je od 15 do 18 cm. Njena masa iznosi od 1.2 do 1.6 kilograma. Smeđecrveno boje je, izuzetno je meka, a nalazi se sa desne strane, odmah ispod dijafragme.

Jetra je sastavljena od oko milion minijaturnih režanja koji jedva mogu da se vide bez uvećanja na preseku jetre, a svaki taj sitni režanj po svojoj strukturi i funkciji sastoji se od svih krvnih sudova, ćelija jetre i minijaturnih žučnih kanala baš kao i jetre zbog čega po svojoj građi i podseća na tu žlezdu.

Režnjići jetre su odvojeni vezivnom pregradom u kojoj u kojima teče krv iz portalnih krvnih sudova dok centralne vene režnjića idu u sabirne vene i potom se ulivaju u četiri, pet vena jetre koje svoj put nastavljaju sve do donje šuplje vene. U jetrenim stanicama – hepatocitima nastaje žuč koja se pomoću kolangiola – žučnih kapilara uliva u veće žučne kanale sve do žučnog voda koji je dugačak 5 do 6 cm, a svi kanalići su obloženi vezivnim tkivom.

Građa i izgled jetre

Jetra ima tri strane: gornju, donju i zadnju. Gornja je ispupčena i okrenuta je prema dijafragmi – prečagi i spoljnjom zidu stomaka i nju doktor opipava kada želi da utvrdi da li je došlo do uvećanja. Donja strana se oslanja na želudac i debelo crevo, a zadnja strana je srasla sa dijafragmom. Gornja i donja strana formiraju prednju ivicu jetre koju lekar takođe rukama može da napipa i dijagnostikuje da je povećana.

Na gornjoj strani nalazi se spona koja povezuje jetru sa dijafragmom odnosno pomoću koje je ta žlezda srasla sa prečagom. Ta spona deli jetru na dva režnja, levi koga rebra samo donekle prekrivaju pa se može napipati i desni koji je skroz prekriven njima zbog čega se ne može opipati.

Donja strana jetre je duboko izbrazdana na četiri mesta u obliku slova H, a u prednjem delu brazde koja je smeštena poprečno i koja predstavlja takozvana “vrata jetre” nalazi se žučna kesa. Ta poprečna brazda je otvor za ogranke aretrije i portalne vene – vene vratarice koje u jetru unose kako hranljive tako i štetne toksične materije apsorbovane u crevnom traktu koje se neutrališu u jetri.

Uz pomoć portalne vene u jetru se uliva krv iz gušterače i slezine, a kroz poprečnu brazdu odnosno vrata jetre izlaze žučni kanali jetre koji se izvan nje spajaju u jedan glavni kanal žučne kese kojim žučni sok dospeva u dvanaestopalačno crevo, a u koji se uliva i kanal žučne kese.

loading...

U otvoru poprečne brazde nalazi i izlaz za limfne sudove jetre kroz koje se ulivaju limfne žlezde koje su smeštene okolo. Naična istraživanja su pokazala da limfni sudovi učestvuju u stvaranju ascitesa – slobodne tečnosti u stomaku ukoliko dođe do ciroze jetre.

Funkcije jetre

Kao što je već rečeno jetra ima višestruku funkciju u čovekovom organizmu pri obavljanu važnih pre svega metaboličkih kao i kataboličkih i anaboličkih procesa.

Kroz jetru svakog minuta cirkuliše 1.5 litara krvi što je četvrtina od ukupne količine koja dolazi iz srca. Dve trećine te krvi u jetru dospevaju preko portalne vene, a jedna trećina pomoću hepatalne arterije.

Jetrene stanice odnosno hepatociti učestvuju u metaboličkim procesima razgrađivanja masti, bilirubina – žutog žučnog pigmenta, ugljenih hidrata, minerala, vitamina i određenih hormona. Metabolizam u jetri odvija se u hepatocitima koji spadaju u parenhimatozne ćelije, a u Kupferovim stanicama, koje pripadaju  retikuloendotelnom sistemu (vezivnom tkivu jetre) i učestvuju u procesu fagocitiranja. U mitohondrijama koje u sebi imaju odgovarajuće enzime odigravaju se oksidativna fosfolirtacija i nastaju spojevi ATP koji obiluju energijom. Ribozomi imaju RNK – ribonukleinsku kiselinu i u njima se odvija sinteza kao i konjugacija.

U opnama endoplazmatskog retikuluma, koje mogu biti glatke i grube, dolazi do aktivacije aminokselina pomoću kojih se obavlja sinteza holesterola i proteina kao i konjugacija bilirubina i detoksikacija otrvih supstanci iz raznih medikamenata i drugih prozvoda i namirnica,

Jetra ima ulogu u stvaranju i skladištenju belančevina kao i kontrolisanju i regulisanju nus proizvoda koji nastaju tokom razgradnje belančevina.

Takođe, jetra obavlja i funkciju detoksikacije organizma i neutraslisanju toksina i štetnih materija. U jetri se skladišti šećer i reguliše se njegov nivo u krvi. Jetra učestvuje i u procesima konjugacije kao i esterfikacije kiselina.

Jetra u svojim procesima upotrebljava masti i masne naslage, a između ostalog ona stvara supstance koje su potrebne za proces koagulacije krvi kao i za proizvodnju eritoricita – crvenih krvnih zrnaca. U jetri se nastaje žuč i žučne soli koje sek kroz žučne kanale izlučuju u creva gde potpomažu u procesu varenja.

Metaboličke funkcije jetre

Metabolička razgradnja masti

Jetra učestvuje u metaboličkim procesima lipida i u njoj se sintetišu lipoproteini, fosfolipidi, holesterol i masne kiseline. Jetra razgrađuje jestive masti, koje joj obezbeđuju neophodnu energiju, i upotrebljava ih u obliku triglicerida, slobodnih masnih kiselina i hilomikrona i pretvara ih u fosfolipide, holesterol i trigliceride.

Holesterol koji unosimo ishranom i koji se sintetiše u jetri je potreban za funkcionisanje svih jetrenih stanica – hepatocita i od njega nastaje žuč, određeni hormoni i vitamin D. U jetri se vrši i esterifikacija holesterola sa masnim kiselinama koje se u njenim metaboličkim procesima razgrađuju pri čemu nastaju ketonska tela.

Metaobolička proizvodnja bilirubina i žuči

U jetri se odvija sinteza žuča, koji je u vidu soka žuto-zelene boje, nakon čega se on skladišti u žučnoj kesi a potom se žučnim putevima uliva u crevni trakt. Žučni sok pospešuje proces varenja, a najviše razgradnju i upijanje masti. Žučni pigment bilirubin se proizvodi u jetri rastvaranjem hemoglobina.

Metabolička razgradnja belančevina

Jetra upotrebljava aminokiseline nastale u procesu razgradnje belančevina i proteina za proizvodnju sopstvenih proteina i proteina plazme. U tom procesu jetra stvara imunoglobine koji su bitni za jačanje imnuiteta organizma i njegova odbrane od štetnih materija, mikroorganizama i otrova kao i transportne proteine pomoći kojih se prenose bakar, govžđe i drugi elementi u organizmu.

Metabolička razgradnja ugljenih hidrata

Ugljeni hidrati iz hrane obezbeđuju neophodnu energiju organizmu i oni se i sistemu za varenje razgrađuju do glukoze – krvnog šećera koji se potom apsorbuje i pomoću krvi dolazi u jetru. Višak glukoze u jetri se skladišti u jetri u vidu glikogena ili masnih kiselina.

Kada je čovek gladan jetra proizvodi glukozu iz zaliha gliokogena što može da obezbedi dovoljnu količinu krvnog šećera za jedan dan nakon čega ta žlezda stvara glukozu rastvaranjem proteina i masti. Jetra održava normalne vrednosti šećera u krvi u slučaju kada njegov nivo opadne.

Metabolički procesi vitamina i minerala

U jetri se skladište vitamini D, B12, A i E, i u manjoj količini vitamini K kao i B9 – folna kiselina. Od minerala u većim količinama se skladišti gvožđe koje je sastavni deo metaboličkih procesa hemoglobina.

Metabolički procesi hormona

U jetri se razgrađuju mnogi hormoni, a neki od njih se i uglavnom i inaktiviraju u ovoj žlezdi poput insulina, estrogena, hormona rasta i drugi.

Metabolički procesi otrovnih materija i lekova

Jetra pretvara toksične materije i sastojke štetnih medikamenata u bezopasne odnosno one koji ne mogu da ugroze čovekov organizam svojim dejstvom.

Ona takođe razgrađuje čak 90 odsto alkohola dok svega 10 odsto dospeva u pluća i bubrege.

Funkcija jetre u krvnom sistemu

U jetri se skladišti oko pola litra krvi, a po potrebi u njoj se može čuvati i do jednog litra. Oko 50 odsto ukupne količine limfe u ljudskom oganizmu nastaje u jetri, a Kupferove stanice eliminišu bakterije koje sa hranljivim sastojcima dospevaju u jetru.

Jetra sve hranljive sastojke prenosi u druge organe kojima su potrebni, a to su slezina, endokrine žlezde, koštana srž, krv, srce, dvanaestopalačno crevo, centralni nervni sistem.

Najčešća oboljenja i oštećenja jetre

Jetra može postati uvećana i njena funkcija može biti oslabljenja i oštećenja usled raznih oboljenja i delovanja toksina koji dospevaju u krvotok i nju.

Najčešće oboljenje je ciroza jetre koje može biti prouzrokovano kako prekomernom konzumacijom alkohola tako i uzimanjem štetnih medikamenata.

Takođe, jetra može biti povećana kod određenih zaraznih oboljenja poput žutice – Hepatitisa A, zatim Hepatitisa B i C kao i mononukleoze, a uzrok njene disfunkcije mogu biti poremećaji u radu žučne kese kao što su kamen u žučnoj kesi i zapušeni žučni kanali.

Sponzorisano:

loading...
Loading...