Zdrava hrana

Griz – kalorije, prednosti za zdravlje i recept kako se pravi

Griz se dobija mlevenjem najfinijih sorti pšenice. Griz je krupičasti proizvod i od njega se prave vruće kaše za koje se zna da su jedne od najomiljenijih dečijih poslastica (barem je tako bilo u prošlosti).

Griz se dobija posebnim procesom proizvodnje koji podrazumeva mlevenje endosperma i klica pšenice do najfinije granulaste strukture.

Posle prosejavanja dobija se namirnica u kojoj se meri visok nivo karbohidrata.

Postoje i oblici griza u koje je dodat suplement gvožđa. Takav griz se zove obogaćeni griz. Hranljivi potencijal griza mogu najbolje isprobati vegetarijanci. Jedna porcija griza ima 120 kalorija, a to je polovina od preporučenog dnevnog unosa kalorija.

Međutim, postoji jedan problem u vezi sa grizom, a to je da je on glutenska namirnica, pa svi oni koji su alergični na gluten ili barem osetljivi na njega, ne bi trebalo da ga unose. Ukoliko takve osobe žele da pojedu nešto slično grizu, ali da ostanu bezbedni, onda mogu potražiti pirinčane krupice ili heljdine krupice.

Griz se koristi u različite svrhe u našoj i inostranoj kuhinji, ali je osnovni način pripreme onaj kada se skuva sa mlekom ili jednostavno sa vodom. Ukoliko mu dodate šećer, biće sladak obrok, a ako mu dodate so, sir, itd. onda može poslužiti kao slani obrok. Griz se koristi za pravljenje alve, kuskusa, njoka, knedli, kao i drugih specijaliteta (na primer prilikom pohovanja nekih namirnica).

U savremenom načinu proizvodnje, fini griz od pšenice se dobija najfinijim mlevenjem zrna pšenice, a potom i prosejavanjem. Mekinje i skrobni deo se razdvajaju, pa se ponovo samelju i na taj način se dobije meka tekstura.

Razlikujemo žuti i beli griz. Žuti dobijamo od durum pšenice, dok je beli (omiljeniji) napravljen od meke pšenične vrste. Obično se žuti stavlja u slana jela, a beli u slatka.

Dakle, da ponovimo. Griz se pravi kada se samelje središnji deo zrna pšenice. On je beličasto-žućkaste boje i poseduje veliku moć upijanja, ujedno je i ujednačene granulacije. U pravom, prirodnom grizu ne postoje konzervansi i aditivi, pa ga iz tog razloga mogu jesti i deca.

U prošlosti je ova namirnica bila često pripremana kao užina za mališane zbog toga što je nutritivno bogata. Griz može da bude glavno jelo kada se priprema u obliku kaše, ali može biti i pomoćni sastojak kada se pripremaju neka druga slatka i slana jela.

Između čeličnih valjaka, u modernom procesu mlevenja pšenice, postoji prostor koji je malo uži nego što je to obim pšeničnog zrna. Zbog toga se zrna pšenice drobe i prosejavaju. Kada se zrna pšenice prosejavaju, endosperm se razdvoji od mekinja, pa na taj način dobijamo griz. Ako se griz pravi od Triticum durum-a ili tvrde pšenice, onda je on više žut. Ukoliko je brašno po poreklu od Triticum aestivum ili spelta vrste pšenice, koje su mekše, onda će griz biti više beo.

U našoj zemlji, kao i na čitavom Balkanu, ali i Austriji i Nemačkoj, griz se skuva sa mlekom ili sa vodom, zasladi se i daje se kao doručak. Takođe, pomeša se sa jajima i stavlja u čorbe ili supe.

Kaša od griza je vrlo blaga i meka i vrlo je korišćena kao jelo, odnosno slatkiš na severu Amerike, kao i u zapadnoj i severnoj Evropi. To je zapravo puding-griz. U njega se može stvaiti čokolada, vanila, itd. U bliskoistočnim zemljama poznati su slatkiši Nammora, Basbosa i Harisa koji se prave od griza.

loading...

Dobro poznati istočnjački slatkiš alva ili (halva) koji se najviše pravi u Turskoj, Pakistanu, Iranu, ali i na Kipru i u Grčkoj, pravi se uz pomoć griza i susamove paste.

Kada se pohuje riba ili meso, ili kada se prže u dubokom ulju, uvaljaju se u griz, pa se dobija fina korica koja hrska.

Nutritivni kvaliteti griza

Griz ima vrlo blag ukus, kao što je rečeno, što ga čini veoma prilagodljivim u smislu dodavanja različitih preliva kada se sprema kao topla kaša, što je njegov klasičan i primaran način pripreme. Pošto je fino samleven, može se brzo kuvati, što ga čini popularnim izborom za tople kašice.

Zbog blagog ukusa, kuvane cerealije se tipično mešaju sa smeđim šećerom, medom, voćem, javorovim sirupom, puterom, čokoladom, džemovima i cimetom ili kombinacijom ovih preliva.

Griz je bogat izvor ugljenih hidrata. Ako je pšenica obogaćena, onda je odličan izvor nutritivnog gvožđa. Ovo je posebno važno za vegetarijanski način ishrane, jer neke vrste griza pružaju oko 50 % od preporučenog dnevnog unosa, samo sa jednom porcijom od 120 kalorija. Za razliku od komercijalnih cerealija, u grizu su vlakna i najbolji deo klice razdvojeni, a klice se ponekad obogaćuju vitaminom B i gvožđem.

Koje su prednosti griza?

  • griz ima nizak nivo zasićenih masti;
  • griz ima visok nivo selena;
  • griz nema holesterol;
  • griz ima dosta kalcijuma i fosfora;
  • griz ima visoke nivoe riboflavina;
  • griz ima dosta vitamina B 12;
  • griz se lako kuva;
  • griz je dostupan.

Koji su nedostaci griza?

Griz ima visoke nivoe natrijuma, glutenska je namirnica.

Da li je griz zdrav?

Da, kada se griz servira sa bezmasnim mlekom, očigledno je da je zdrav obrok za sve uzraste. U njemu se nalaze velike količine kalcijuma, tačnije kalcijum karbonata. 3 kašike suvog griza sadrže 235 mg kalcijuma, a ako se griz pomeša sa bezmasnim mlekom onda pruža 551 mg kalcijuma.

Griz je takođe obogaćen i fosfatom gvožđa. Ovo povećava njegovu nutritivnu vrednost, pružajući 11 mg gvožđa po porciji. Gvožđe je od vitalnog značaja za crvena krvna zrnca, koja nose kiseonik do ćelija u organizmu. Kao što je dobro poznato, nedostatak gvožđa dovodi do anemije.

Griz je odličan izvor prirodnih ugljenih hidrata celog integralnog zrna pšenice. Ugljeni hidrati dolaze iz endosperma u centralnom delu jezgra. Endosperm je najveći deo jezgra i sadrži proteine, minerale i vitamine, kao i ugljene hidrate. Jedna porcija griza pruža 3.83 g proteina i 24.15 g ugljenih hidrata.

Griz takođe snabdeva organizam B vitaminima. Bogat je nijacinamidom, vitaminom B1, kao i tijaminom, riboflavinom i vitaminom B2. Obično je griz obogaćen folnom kiselinom, koja je esencijalna za trudnice. Vitaminska B supstanca  transformiše ugljene hidrate u glukozu, što obezbeđuje energiju telu. Zbog toga što su ovi vitamini lako rastvorljivi u vodi, telo ih ne skladišti, ali ih koristi na dnevnom nivou.

Svaka porcija kuvanog griza sadrži samo 126 kalorija, tako da vam omogućava da uživate u velikom obroku koji će se uklopiti u dijetu sa malim brojem kalorija. Porcija obezbeđuje 26.4 g ugljenih hidrata – izvor šećera koji hrani vaša tkiva i mozak jer sadrži 1.3 g dijetetskih vlakana, što je tip ugljanih hidrata koji su povezani sa smanjenim rizikom od gojaznosti. Kuvani griz sadrži samo malu količinu proteina – 3.6 g po porciji – i pola grama masti.

Kašica od griza daje gvožđe i veliku količinu kalcijuma. Naše telo se oslanja na gvožđe kako bi pravilno vršilo transport kiseonika.

Porcija kuvanog griza sadrži 9.4 mg gvožđa, što je više od dnevnih potreba prosečnog zdravog muškarca. Kalcijum u kašici od griza pomaže i podržava nervno funkcionisanje, aktivira enzime koji su ključni za mišićnu kontrakciju i doprinosi jačini kostiju.

Ako dodate kašicu od griza u svoju ishranu, to će vam pomoći da konzumirate više tijamina i folata, tj. vitamine B1 i B9. Svaka porcija kuvanog griza ima 138 µg tijamina, što je 12 % preporučenog dnevnog unosa i 45 µg folata, što je 11 % preporučenog dnevnog unosa. Tijamin aktivira širok spektar enzima, uključujući i one koji učestvuju u funkcionisanju mozga, metabolizmu ugljenih hidrata, dok folat pomaže u smanjivanju rizika od kolorektalnog kancera.

Kako se sprema kašica od griza sa mlekom?

Najjednostavniji i najukusniji recept za kašicu od griza je onaj sa mlekom i šećerom. Za ovaj recept vam je potrebno 10 ravnih kašika griza (pšeničnog), 5 kašika šećera i 1 litar mleka. Na kraju možete posuti poslasticu sa malo kakao praha ili sa mrvljenom čokoladom.

Mleko sipate u šerpicu (poželjno je da bude sa duplim dnom) i pustite da provri. Zatim smanjite temperaturu na ringli i sipate griz konstantno mešajući kako bi se razbijale grudvice.

Kuvajte 3-4 minuta i ne prestajete da mešate. Kada se malo zgusne, dodajte šećer, pa nastavite da mešate još jedan minut.

Kašicu sipajte u činijice i pospite kakao prahom ili mrvljenom čokoladom.

Kašica od griza sa vodom (za bebe)

Ovu kašicu možete davati bebama od 6 meseci. Punu kašiku griza polako dodajete u 100 grama vode i kuvate oko 20 minuta na srednjoj temperaturi uz stalno mešanje. Ako se previše zgušnjava, možete da dodajete po malo vode.

U ovako spremljenu kašicu možete dodati malo zaslađenog mleka koje beba inače pije kao obrok.

Kašica od griza sa bananom

U griz možete dodavati bilo koje voće. Za malu decu, kombinacija banane i griza je odlična i ukusna. 200 ml vode prokuvajte pa dodajte 5 kašičica griza sve vreme mešajući. Kuvajte kašicu nekoliko minuta. U posudi pored izgnječite bananu, pa na nju dodajte skuvanu kašicu od griza. Umešajte obe mase i poslužite svom detetu.

Krem od griza i čokolade

Za ovaj recept vam treba 50 g griza, kašičica kakaa, 2 šolje mleka, 3 kašike šećera i 100 g mlečne čokolade.

Prvo zagrejete mleko, a onda u mleko dodate rendanu čokoladu, potom šećer i kakao. Sve izmešajte i prokuvajte na umerenoj temperaturi. Zatim sipajte griz, pa dobro mešajte kako bi se grudvice razbijale.

Kuvanje treba da traje nekih 20 minuta.

Ovu poslasticu sipajte u staklene činijice i ohladite u frižideru.

Sponzorisano:

loading...
Loading...