Zdrava hrana

Kivi – kalorije, vitamini, prednosti za zdravlje i kako se jede

Kada kažete kivi, neko prvo pomisli na vitamin C, neko na prehladu, neko na zimu, a neko na voćnu salatu. I stvarno, sve asocijacije su korektne. Kivi jeste zimsko voće prepuno vitamina C, poznato po svom antioksidativnom dejstvu. Neizbežan je u borbi protiv virusa, ali je isto tako neizbežan sastojak svake voćne salate. Međutim, kivi je i mnogo više od toga.

Svoje poreklo vodi iz Kine, a pre nego što je pronašao put do naših prostora, pored Kine, živeo je i na prostorima Japana i Sibira. Ime je dobio po istoimenoj ptici koja naseljava prostore Okeanije. On je izdržljiva biljka koja može da raste i na visokim nadmorskim visinama. Na iznenađenje mnogih, pripada porodici bobičastog voća, mada su njegovi plodovi znatno veći od ostalih plodova ove vrste voća.

Kivi je egzotično, sočno, pomalo kiselkasto voće, zbog čega ga deca često izbegavaju, ali je on pre svega jedna vitaminska i mineralna bomba.

Ne brinite o kalorijama

Proleće je vreme kada nas sve više zanima koliko koja namirnica ima kalorija i da li će njena kalorijska vrednost naštetiti obimu našeg struka. Kada je kivi u pitanju, samo se opustite. Jedan osrednji kivi, težine od oko 100 grama, sadrži 60 kalorija.

Slobodno ga dodajte bogatoj sezonskoj voćnoj salati i uživajte bez griže savesti. Kivi je niskokalorična biljka, a zbog bogatstva vlakana, blagotvorno utiče na naš probavni sistem. Dakle, ako želite da smršate, samo navalite.

Vitaminska bomba

Kada pomenemo kivi, svi se sete vitamina C, a gde su tu vitamini A, E, K, D i kompleks vitamina B, magnezijum i mnogi drugi vitamini i minarali koje ovo voće sadrži?

Kivi spada u red super voća i stvarno je najbogatiji vitaminom C. Sadrži gotovo duplo više vitamina C od pomorandže i limuna. U samo 100 grama kivija nalazi se 98 mg ovog vitamina. Ova činjenica sa pijedestala super voća skida limun i pomoranžu, i bacaih u senku ovog najsuper voća. Samo jednim kivijem se u organizam unese 80% dnevne potrebne doze vitamina C.

Kompleks B vitamina i folne kiseline čine ovo voće posebno preporučljivim trunicama zbog važnosti ovih supstanci za pravilan rast i razvoj fetusa.

Pored vtamina, kivi je bogat i mineralima kao što su: kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum i gvožđe.

Pored toga što se koristi u ishrani, kivi se danas sve češće koristi i u kozmetičkoj industriji. Vitamin C i voćne kiseline izvučene iz ove biljke čest su sastojak proizvoda za negu lica i tela. Oni štite kožu od isušivanja i čine je glatkom i nežnom, sužavaju proširene pore i usporavaju proces starenja kože.

Šta sve ovo voće može uraditi za vaše zdravlje?

Kada je kivi u pitanju, bolje je postaviti pitanje šta sve kivi ne može da uradi za vaše zdravlje?

loading...

Kivi je jak antioksidans, jača imunitet, štiti od prehlade, snižava holesterol, dobar je za regulaciju krvnog pritiska i za probavu, održava balans između dobrih i loši bakterija u crevima, pomaže u lečenju respiratornih oboljenja i infekcija, glavobolje i stresa, smanjuje količinu triglicerida u krvi, pomaže u zaceljivanju rana, potspešuje apsorbciju gvožđa.

Zadužen je i za zdravlje zuba, kostiju i desni. Kao što smo rekli: njegova lekovita svojstva su nebrojena.

Jednom rečju — konzumiranjem kivija se podmlađuje ceo organizam. Naravno, pritom mislimo na kontinuirano uzivamanje ovog voća, a ne na njegovo konzumiranje jednom u mesec dana. Jedan do dva kivija dnevno daće vam dodatnu energiju, poboljšati kompletno stanje vašeg organizma, a vašu kožu će učiniti svežijom i sjajnijom.

Jača i čisti organizam

Time što je izuzetno moćan antioksidans, zbog velike količine vitamina C i folne kiseline koju sadrži, kivi jača odbrambeni sistem celog organizma. Ove komponente takođe povećavaju stvaranje belih i crvenih krvnih zrnaca i antitela, koji su najviše zaduženji za jačanje našeg imunog sistema i odbranu organizma.

Vitamini A, C i E imaju antioksidativno dejstvo, kao i karotenoidi i flavonoidi, koji štite naše telo od slobodnih radikala, štiteći tako organizam od mnogodbojnih bolesti. Neka istraživanja pokazuju da kivi, a posebno kora kivija, preventivno deluje i na obolenja kao što je kancer.

Kivi se posebno preporučuje starijim osobama, ženama u trudnoći i menopauzi, kao i osobama sklonim čestim alergijama i prehladama.

Prehlada, disajni putevi i kašalj

Gotovo da nam je informacija — da kada smo prehlađeni u što većoj meri moramo da uzimamo namirnice bokate vitaminom C — upisana u genetski kod, i to stvarno jeste istina. Kivi blagotvorno deluje kako na virusne infekcije, tako i na naše respiratorne organe. Pored toga je dokazano da u znatnoj meri ublažava i kašalj, sprečava kijanje i pomaže pri otežanom disanju.

Zbog količine vitamina C koju poseduje, posebno se preporučuje pušačima i ljudima koji često konzumiraju alkoholna pića.

Bolje varenje

Kivi je veoma bogat vlaknima, a naš digestivni trakt voli takvu hranu. Ako imate problema sa varenjem ili opstipacijom, konzumiranjem kivija samog, ili uz drugo voće ili jogurt, vaši problemi mogu biti rešeni, ili u najmanju ruku ublaženi.

Zahvaljajući vlaknastom sastavu ovog voća ceo digestivni sitem funkcioniše bolje, a na taj način se i toksini eliminišu iz organizma. Neke najnovije studije usko povezuju probleme opstipacije sa depresijom. Ako su ove pretpostavke tačne, onda je ova voćka pogodna ne samo za telo, nego i za dušu.

Rešava suvišnih kilograma i celulita

Kivi je izuzetno dobar diuretik i odličan je pomoćnik pri izbacivanju suvišne vode iz organizma. Njegova niska kalorijska vrednost čini ga jednim od boljih voćnih obroka za one koji žele da izgube suvišne kilograme. Kivi je dobar izbor za dijetalni režim ishrane kako zbog svog niskokalorijskog sastava, tako i zbog malog sadržaja masti i šećera.

Kupke od kivija su se pokazale kao efikasan borac protiv celulita. U vodu, pripremljenu za kupku, ispasirajte kilogram kivija. Lezite u ovoj vodi oko 20 minuta, pa se istuširajte hladnom vodom. Vredi pokušati, a kao rezultat ćete, u namjanju ruku, dobiti meku i baršunasu kožu.

Poboljšava razgradnju proteina

Koliko proteini mogu biti dobri po naš organizam, toliko nerazgrađeni proteini mogu biti loši po njega. Naime, nerazgrađeni proteini ostaju u našim crevima kao toksini koji izazivaju mnogobrojne zdravstvene probleme kao što su nadutost, bol u donjem delu leđa, neprijatan zadah i nadutost.

Glavna aktivna komponente kivija je protoelitička kiselina , enzim koji ove naše potencijalne neprijatelje, toksine, razgrađuje i pretvara u aminokiseline.

Bolja cirkulacija i zdravije srce

Vitamin E, omega-3 i omega-6 masne kiseline, kojima je kivi bogat, podspešuju protok krvi kroz organizam i sprečavaju zgrušnjavanje krvi i nastanak tromba. Ovo čini ovu biljku dobrim preventivnim sredstvom za nastanak kako tromba, tako i moždanog i srčanog udara.

Kivi smanjuje nivo triglicerida i holesterola u krvi čak do 15%, i na taj način čuva naše krvne sudove i ceo kardio-vaskularni sistem. Kivi je bogat i kalijumom koji igra važnu ulogu u regulisanju rada srca i krvnog pritiska.

Spremite kožu za leto

Iako vam je posle cele zime možda dosta kivija, i jedva ste dočekali i malo crvenog voća, ipak, pa makar i preko svoje volje, ne odustajte od ovog voća u ovom periodu.

Naime, kivi je, kao i spanać i brokoli, bogat luteinom, koji štiti našu kožu od štetnih UV zraka. Uostalom, dodajte kivi vašoj voćnoj salati jer pored toga što je zdrav, i estetski će se dobro uklopiti uz aktuelno crveno voće. Lepo i korisno na jednom mestu.

Sačuvajte vaše oči

Doktori savetuju konzumiranje kivija kako bi se smanjila mogućnost staračkog oštećenja vida. Naime, tvrde, da zbog luteina, koji se nalazi u kiviju, a koji ulazi i u sastav očnog tkiva, smanjujemo mogućnost staračke degeneracije vida čak i do 35%.

Kako jesti kivi?

Njegova jedina mana je ta što je kivi čest alergen. Mnogi ljudi su alergični na kivi već na prvu loptu, dok drugima veće količine kivija mogu izazvati blaže oblike alergije kao i osip, crvenilo na koži, i povraćanje.

Doktori zbog toga savetuju da se dnevno pojedu najviše dva do tri ploda ovog voća.

Neki doktori preporučuju unos kivija u jutarnjim časovima, dok trenutno aktuelna hrono ishrana preporučuje unos voća isključivo u popodnevnim časovima, i to zimi u periodu od 16 do 18 časova, a leti u periodu od 17 do 19 časova.

Kivi se ne preporučuje onim osobama koje imaju pesak ili kamen u bubregu, jer se prekomernim konzumiranjem ovog voća kamen i pesak mogu pokrenuti.

Zato jedite kivi, ali oprezno.

Dokazano je da je kora kivija u stvari najzdraviji deo ovoga voća i da bi kivi najbolje bilo jesti sa korom. Ovo jeste moguće, ali samo kada znate tačan put koji je taj kivi pršao dok je došao do vašeg stola. Taj najbolji deo kivija su po mšljenju nutricionista zapravo dlačice na njegovoj kori, koje su najjači antioksidans.

Pored toga što smatraju da ove supstance štite naš organizam od infekcija i upala, smatraju da su one i dobar saborac u borbi protiv uporne ešerihije koli i stafilokoka. Ovakva upotreba kivija je moguća ako kod kuće imate jak blender koji će i koru kivija samleti do najsitnijih delova. Svakako, vredi probati.

Proleće je pravo vreme za okretanje zdravoj ishrani, pa blendere u ruke i krenite. Svima su dostupni recepti za sve popularnije smutije, a na vama je da pustite mašti na volju i u blender ubacite razno voće i povće, i tako sebi napravite nutritivno bogat obrok ili užinu.

Kao što smo videli, nikako ne zaboravite kivi, a razloga za to je dosta.

Ako ste veći ljubitelj voćnih salata, i za njih je sada pravo vreme. Trešnje, jagode, banana i samo jedan kivi, i vaš organizam je namiren pregrštom vitamina i minerala.

A ako ste još veći ljubitelj sladoleda, u blender možete ubaciti jednu zamrznutu bananu, zamrznuti voćni miks ili sveže zamrznuto voće i jedan kivi, i zdravi sladoled bez dodatka šećera je spreman za vaše uživanje u toplom danu.

Predloga je puno, a izbor je samo vaš.

Sponzorisano:

loading...
Loading...