Zdravlje

Nizak hemoglobin – uzroci i ishrana za podizanje nivoa hemoglobina

Nizak nivo hemoglobina (Hgb ili Hb) je jedan od najčešćih uzroka malokrvnosti i anemije i zbog toga je ova pojava jasan znak upozorenja da treba poboljšate svoju ishranu namirnicima bogatim ovim metalproteinom ili da na osnovu lekarskog pregleda primenjujete odgovarajuću terapiju uzimajući dodatke ishrani i lekove koji će vam pomoći da suzbijete zdravstvene posledice  koje mogu biti ozbiljne u slučaju da ne reagujete na vreme.

Hemoglobin je pigment koji je sastavni deo eritrocita pa samim tim daje krvi crvenu boju.  Njegova osnovna funkcija je da olakša snabdevanje našeg organizma kiseonikom od pluća i srca do svih tkiva i organa. Ukoliko postoji nedostatak hemoglobina oksigenacija naših ćelija odvijaće se usporeno i u nedovoljnoj meri. U tom slučaju crvena krvna zrnca će se formirati kao mikrociti jer neće moći da dostignu potrebnu veličinu što je vid anemičnosti, a može doći do smanjenja crvenog pigmenta u njima tzv. hipohromična anemija koja je i najzastupljenija.

Proizvodnja  hemoglobina zavisi od količine vitamina B12 i gvožđa (Fe), ali i od drugih faktora koji se pre svega odnose na naše zdravstveno stanje. Manjak tog proteina može nastati i usled fizičkih povreda, unutrašnjih i spoljašnjih krvarenja, kancerogenih i oboljenja jetre i bubrega, uvećanja slezine.

Prvi i najčešći simptomi koje ljudi uglavnom zanemaruju i pripisuju ih brzom i stresnom načinu života su malaksalost, premor, bleda koža, upala desni, kratah dah, ubrzan i nepravilan rad srca odnosno tahikardija koja može biti opasna ako se ne uoči blagovremeno.

Hemijske osobine hemoglobina

Naziv hemoglobin sastoji se od dve reči hem i globin što ga svrstava u globuralne proteine s obzirom na to da  hem grupa, koja ulazi u njegov sastav, ima dva sastojka – atom gvožđa zahvaljujući kom dolazi do vezivanja kiseonika i organski deo. Shodno tome oksigenacija u krvi je i do 70 puta veća. Pored kiseonika hemoglobin učestvuje i u prenosu ugljen-monoksida (CO) i ugljen-dioksida (CO2) koje takođe vezuje za sebe.

Bitno je napomenuti da je sposobnost Hgb za vezivanje CO za sebe i do 200 puta veća nego u slučaju kiseonika što znači da ako je u vazduhu malo povišena koncentracija ugljen-monoksida oksigenacija će biti znatno umanjena što može izazvati glavobolju, povraćanje pa čak i nesvesticu jer je CO otrovan za ljudski organizam kada ga ima u velikoj količini.

Koje su normalne  vrednosti hemoglobina, a kada treba da se zabrinemo?

Muškarci imaju najviše hemoglobina u krvi, tačnije od 138 do 182 grama po litru (g/l). Kod žena normalna količina iznosi od 121 do 151 g/l, a kod dece od 110 do 160 g/l. Trudnice imaju niži nivo hemoglobina, od 110 do 120 g/l, zato što plod u uterusu ima povećanu potrebu za gvožđem i drugim važnim hranljivim sastojcima. Takođe, kod razvoja dece može Hgb može biti smanjen zato što njihov organizam crpi vitamine, proteine i minerale posebno u periodu rasta i puberteta.

Nizak nivo hemoglobina ispod propisanih granica, što se može utvrditi analizom krvne slike, može biti posledica različitih oboljenja, akutnih ili hroničnih. Kod žena Hgb često može biti smanjen zbog obilnih i produženih mesečnih ciklusa, a neretko uzrok mogu biti i krvarenja izazvana hemoroidima kao i čirom na želucu ili dvanaestopalačnom crevu.

Mnogo opasniji uzročnici pada hemoglobina daleko ispod normalnih vrednosti mogu biti i maligne bolesti kao i razne bolesti krvi koje uništavaju eritrocite, a to su aplastična anemija i raličiti vidovi leukemije. Takođe, manjak vitamina B12 može izazvati nizak nivo Hgb-a, ali i pušenje s obzirom na to da cigarete sadrže veliku količinu ugljen-monoksida.

Koje namirnice treba izbegavati kod smanjenog nivoa hemoglobina?

Ukoliko utvrdite da vam je hemoglobin ispod normalnih vrednosti, bez obzira da li vam je lekar prepisao određene dijetetske suplemente ili vam je rekao da taj problem regulišete hranom koja je bogata gvožđem, morate imati na umu da određene namirnice ne smete uzimati bar dva sata pre i posle konzumiranja onih koje sadrže Fe što se odnosi i na lekove koji imaju gvožđe.

loading...

Naime, kofeinski napici, čaj, vino, gazirana pića u sebi imaju tanin koji onemogućava apsorpciju gvožđa što utiče na smanjenje hemoglobina tako da njihovu upotrebu treba izbegavati i svesti na minimalnu meru.

I kalcijum (Ca) je jedan od minerala koji sprečava apsorpciju Fe tako da tokom lečenja ne treba da uzimate mlečne proizvode s obzirom na to da jedna šolja mleka ima oko 300 mg tog minerala što znatno može otežati proces aposоrpcije gvožđa.

Orašasti plodovi, određena biljna vlakna i sojini proteini sadrže fitate odnosno fitinsku kiselinu koja smanjuje efikasnost apsorpcije od 50 do 60 odsto, a najviše je ima sočivu, susamu, bademima, grašku i pasulju.

Iako mnogi misle da jaja pospešuju obezbeđivanje gvožđa ona ga ustvari usporavaju jer vezuju za sebe molekule Fe čime sprečavaju njegovo apsorpciju iz hrane.

Namirnice koje imaju dosta ugljenih hidrata kao što su testenine, šećer, hleb, pirinač i druge utiču na manjak želudačne kiseline koja potpomaže apsorpciju Fe zbog čega ih takođe treba redukovati u ishrani koja sadrži gvožđe kao i belančevine.

Namirnice bogate jedinjenjima oksalata, kao što je oksalna kiselina, takođe remete proces apsropcije. U njih spadaju: kelj, spanać, repa, jagode, orasi, čokolada, pšenične mekinje i začinske biljke bosiljak, origano i peršun.

Ishrana koja utiče na podizanje nivoa hemoglobina

Pre svega važno je da znate da namirnice bogate vitaminom C kao i bakrom izuzetno pospešuju proces apsorpcije gvožđa što će naravno uticati i na porast količine hemoglobina u krvi. Vitamin C se najčešće nalazi u svežem voću i povrću jer ga termička obrada vrlo brzo uništava. Pored citrusnog voća ovog vitamina ima u paprikama, paradajzu, zelenom lisnatom povrću, kupusu, koprivi i mnogim drugim namirnicama, a bakra ima u suvim šljivama i drugom suvom voću, bananama, koštunjavom voću, ribi, pečurkama, biberu, životinjskoj džigerici i bubrezima.

Postoje i namirnice koje su bogate vitaminom C i bakrom, ali istovremeno u sebi imaju sastojke koji otežavaju proces apsopcije gvožđa zbog čega ih treba izbegavati.

Namirnice bogate gvožđem koje povećavaju količinu Hgb-a u krvi

Kada je u pitanju hrana bogata gvožđem prvenstveno treba da znate da se taj mineral u namirnicama životinjskog porekla koje ga sadrže znatno brže apsorbuje nego kod povrća.

Gvožđa u prirodi znatno više ima u hrani biljnog porekla (oko 85 odsto) i ono se zove nehem gvožđe dok se ostatak odnosno hem gvožđe nalazi u mesu. Apsorpcija hem gvožđa je dosta brža, od 15 do 30 odsto dok je kod hem gvožđa od jedan do 20 odsto.

Gvožđa ima dosta u crvenom mesu i džigericama a najviše u kozjem mesu, zatim u govedini, junetini, teletini, piletini (bataci i grudi) i ćuretini, ribi – sardine, tunjevina, skuša, a kada je u pitanju hrana biljnog porekla seme bundeve i leblebije ga imaju u ogromnim količinama dok kopriva pored njega sadrži i vitamin C i bakar koji potpomažu njegovu apsorpciju zbog čega je treba primenjivati dosta u ishrani, a može se spremati na različite načine u vidu napitaka, tinktura, dodataka jelima.

Takođe, gvožđa dosta ima u zelenom lisnatom povrću, belom luku, integralnom hlebu koga svakako ne treba unositi previše, zatim u sušenim šljivama, kajsijama i smokvama, suvom grožđu, kupinama, borovnici, cvekli, artičokama, kikiriki puteru.

Recepti kod nedostatka gvožđa i anemije

Izrendajte po 500 grama cvekle, jabuke i šargarepe, sastavite sve zajedno i ostavite smesu da odstoji tokom noći. Ujutru je procedite i dodajte 500 grama meda i promešajte da se sjedini. Uzimajte po jednu supenu kašiku ovog melema tri puta na dan, a najbolje pola sata pre svakog obroka.

Kada je kopriva u pitanju možete piti čaj od njenog mladog lista, a odlična je i salata koja se pravi od svežih listova koprive preko kojih se iscedi limun i doda malo maslinovog ulja.

Čaj od koprive, maslačka i hajdučke trave za povećanje hemoglobina

Stavite po kašičicu lista koprive, cveta i lista hajdučke trave i korena maslačka u sud i prelijte sa 250 ml ključale vode. Ostavite da odstoji nekoliko sati i nakon što procedite raspodelite čaj u četiri jednake količine koje ćete piti oko pola sata pre jela.

Melem za povećanje nivoa hemoglobina

Za melem vam je potrebno: dva limuna, 200 ml meda, 200 g oraha, 200 ml soka od šargarepe, 200 g suvog grožđa i 200 ml soka od cvekle.

Limunove presecite na pola, a potom izvadite semenke i sameljite ih na mašini za meso. Kada to uradite stavite u posudu dobijenu masu pa uspite u nju sveđe iseđen sok od cvekle i šargarepe i dobro sve izmešajte. Potom dodajte sitno seckane orahe i suvo grožđe i sve dobro promešajte dok se smesa ne sjedini, a zatim je sipajte u staklenu teglu i držite u frižideru. Ovaj melem uzimajte tri puta na dan, pola sata pre svakog obroka.

Sponzorisano:

loading...
Loading...