Recepti

Domaći pekmez, marmelada i džem od šljiva – recepti kako se pravi

Šljive su ukusni plodovi koji pripadaju rodu Prunus. One su možda bile jedni od prvih plodova koje je čovek ubirao. Ostaci šljiva su pronađeni na arheološkim nalazištima iz neolitskog doba zajedno sa maslinama, grožđem i smokvama.

Šljive imaju mnogo vrsta. Taksonomi smatraju da ih ima između 19 i 40. Ipak, pored ovolike raznolikosti, samo dve vrste, a to su hesaploidna evropska šljiva (Prunus domestica) i diploidna japanska šljiva (Prunus salicina i hibridi), su od komercijalnog značaja širom sveta.

Drveta šljiva se uzgajaju na svim kontinentima, osim na Antarktiku. Najčešće se sade u umerenim klimatskim zonama.

Prosečan životni vek za kultivisano drvo šljive je od 10 do 15 godina. Komercijalno vredna drveta šljive su srednje veličine, obično orezana do 5-6 metara visine. Bez orezivanja, drvo može da dostigne i do 12 metara u visinu i da se raširi preko 10 metara.

Plodovi su obično srednje veličine, između 2.5 i 7.5 cm u prečniku, globusnog do ovalnog oblika. Kožica ploda je glatka, sa prirodnom voskastom površinom koja je priljubljena uz meso. Boja kožice varira od modro-crne do crvene, ljubičaste, zelene i žute.

Šljiva je koštunjavo voće što znači da njen mesnati deo okružuje jednu tvrdu semenku ili košticu.

Kao i većina voćki, šljiva ima malo kalorija, proteina i masti.

U 100 g količine, sveže šljive pružaju 46 kalorija, a sastavljene su od 87 % vode, 11 % ugljenih hidrata, 1 % proteina i manje od 1 % masti.

Šljive sadrže asortiman zdravih sastojaka, vitamina i minerala. One su odličan izvor vitamina C. Takođe, šljive su odličan izvor vitamina A, vitamina K, B1, B2, B3, B9 i vitamina E. Minerali prisutni u njima uključuju kalijum, fluorid, fosfor, magnezijum, gvožđe, kalcijum i cink. Ispunjene su i dijetetskim vlaknima, sorbitolom i izatinom.

Zdravstvene prednosti šljive uključuju olakšanje probave, prevenciju od infekcija, gripa i anksioznosti.

Antioksidansna snaga šljiva takođe pomaže u lečenju bolesti kao što su osteoporoza, makularna degeneracija, rak, dijabetes, gojaznost. Usporavaju razvoj Alchajmerove bolesti.

Šljive sadrže i antocijanin i kvercetin, koji su korisni za sprečavanje razlaganja moždanih ćelija.

Šljive imaju nizak glikemijski indeks, pa njihova konzumacija može pomoći u kontrolisanju šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2.

Šljive se širom sveta jedu kao desertno voće. Ukus ploda šljive kreće se od slatkog do kiselog.

Šljive mogu biti skuvane kao kompot ili džem, pekmez i marmelada ili pečene u raznim pecivima i kolačima.

loading...

Kod nas na Balkanu, a naročito u Srbiji, od šljive se pravi najbolja rakija – šljivovica. Šljivovica je nacionalno piće koje se pravi u domaćoj proizvodnji, a šljiva je nacionalno voće.

Liker od šljive, poznat i kao šljivino vino, popularan je u Japanu i Koreji, a proizvodi se i u Kini. Obično se pravi sa destilovanim alkoholom i natapa se šljivom.

U centralnoj Engleskoj, alkoholno piće nalik cideru pravi se od šljiva.

Postoje sorte šljiva koje se mogu sušiti bez fermentacije. Od njih se dobijaju suve šljive koje imaju čvrsto meso i visoke nivoe šećera.

Kina je vodeći svetski proizvođač suvih šljiva jer čini polovinu svetske proizvodnje. Drugi veliki proizvođači su Rumunija, Srbija i Iran.

Srpska šljiva je treća po proizvodnji na svetu.

Postoje i sorte koje su po poreklu iz Novog sveta – Prunus americana.

Šljive su član porodice ruža i bliski rođaci sa kajsijama, breskvama i trešnjama.

Šljivin cvet ili meihua, zajedno sa peony se smatra tradicionalnim cvetnim amblemom Kine.

Šljivino drvo se smatra značajnim u kineskoj mitologiji.

Recepti za domaći pekmez, džem i marmeladu od šljiva

Stari, tradicionalni način pripremanja pekmeza od šljiva. Šljiva Požegača ili Madžarka je jedna od najboljih šljiva za pravljenje pekmeza. Smatra se da ova sorta potiče iz Azije, a da je u Evropu stigla iz Grčke. Njen plod se ubire rano u septembru. Plodovi su modri i sitni, jajastog oblika. Ukusna je, jer sadrži oko 12 % šećera.

Dakle, za ovaj recept nabavite 7 kg šljiva i 1 kg šećera. Kao dodatak, po želji, možete staviti i malo cimeta ili vanilin šećera.

Šljive morate dobro oprati, a zatim izvaditi koštice. Najbolje je da ovo uradite predveče, jer šljive moraju stajati cele noći sa šećerom.

Šljive stavite u široku šerpu, pa dodajte šećer i promešajte. Pokrijte šerpu krpom i ostavite da stoje cele noći, kako bi puštale sok.

Sledećeg dana, šerpu stavite na ringlu i kuvajte sadržaj uz stalno mešanje. Ako želite finiju teksturu, pred kraj kuvanja možete sve izmutiti štapnim mikserom, pa vratiti još malo na ringlu.

Takođe, pred sam kraj, dodajte po želji i ukusu, malo cimeta, a možete dodati i vanilu.

Smatra se da 7 kg šljiva treba kuvati nekih 2.5 sata, s tim što morate uvek stajati uz šporet i mešati da pekmez ne bi zagoreo.

Pre kraja kuvanja, pripremite tegle. Staklene tegle moraju biti dobro oprane i sterilisane u rerni. Dok su tegle tople, sipajte vreo pekmez u njih i zatvorite originalnim poklopcima, pa svaku teglu okrenite naopačke. Izvrnute tegle treba da odstoje 15 minuta u tom položaju.

Na kraju, poređajte tegle u špajzu ili podrumu.

Kako napraviti pekmez od šljiva bez šećera?

Za ljubitelje ove domaće slatke zimnice koji drže do svog zdravlja i izbegavaju konzumaciju šećera, postoji i ovaj fantastičan i jednostavan recept.

Pošto nema šećera u receptu, možete se poigravati dodavanjem raznih aromatičnih začina poput karanfilića, ruma, cimeta, itd.

Trebalo bi samo da nabavite zrele šljive i to 4 kg. Kada se kaže 4 kg, misli se na očišćene šljive bez koštica. Začini dolaze u razmeri 1/2 kašičice karanfilića (mlevenog), 1/2 kašičice cimeta i 2 kašike ruma.

Šljive operite, a zatim ih osušite i očistite od koštica. Tako pripremljene šljive stavite u veliku šerpu (slobodno šerpa može imati zapreminu 5-6 l). Uključite ringlu na najjače i pustite da se šljive kuvaju. Na početku bi trebalo da ih promešate, a nakon desetak minuta kuvanja, možete mešati i češće, i čekati da sadržaj provri. Kada pekmez počne da vri, malo smanjite toplotu na ringli i kuvajte stalno mešajući. Od trenutka vrenja, pa do kraja kuvanja bi trebalo da prođe čitav sat. Naravno, gustina pekmeza treba da bude po vašoj želji, ali imajte na umu da se pekmez steže kada se prohladi. Na samom kraju ukuvavanja, dodajte rum i začine.

Pred kraj, morate pripremiti čiste i suve tegle koje imaju originalni metalni poklopac, hermetički. Vruć pekmez sipajte do samog vrha tegle, pa dobro zatvorite svaku. Sve teglice poređajte po velikom plehu, pa pleh gurnite u rernu koju ste zagrejali na 100 stepeni. U rerni treba da odstoje oko sat vremena, kako bi se pasterizovale.

Na kraju, rernu isključite i ostavite da se tegle u njoj prirodno i polako hlade čitav dan.

Mali savet: tokom kuvanja pekmez prilično prska, posebno dok je u fazi kuvanja na jakoj vatri, pa bi trebalo da se zaštitite, a naročito ruke. Stavite rukavice i kecelju!

Džem od šljiva pečen u rerni

Sa ovim receptom nema brige oko stajanja uz šporet i mešanja do besvesti. Ovaj džem možete spremati ako imate rernu i 5 kg zrelih šljiva. Potrebni su vam i vanilin šećer, rum, malo soka od limuna i svega 400 g šećera.

Šljive dobro operite, a zatim ih prepolovite da biste lakše izvadili koštice. Sve šljive poređajte u veliki pekač za rernu. Ko ne voli kožicu, može samleti šljive na mašini za mlevenje mesa, koja će odstraniti kožicu.

Rernu uključite na 185 stepeni i stavite šljive u pekaču da se peku.

Nakon nekog vremena, kada vidite da su se šljive razmekšale i pustile sok, možete nasuti šećer, malo promešati da se šećer ravnomerno rasporedi i potom vratite pekač u rernu.

Ovaj džem se peče od 2 do 3 sata, s tim što ćete povremeno proveravati kako ide posao i promešati svaki put kada vidite da se džem zgušnjava. Dodajte vanilu i rum (4 kesice vanilin šećera i 4 kašike ruma).

Znaćete da je džem skuvan kada provučete varjaču i vidite dno pekača.

Za to vreme sterilišite čiste tegle, pa dok su vruće, punite ih vrućim džemom.

Tegle dobro zatvorite i uvijte ih ćebetom dok se prirodno ne ohlade.

Tegle sa džemom se čuvaju u špajzu ili podrumu.

Džem od šljiva sa čokoladom za probirljive sladokusce

Ovde ćemo dati mere potrebne za 1 kg celih, neoljuštenih šljiva bez koštica, a vi naravno možete prilagođavati mere svojim prohtevima.

Za 1 kg šljiva bez koštica potrebno je 100 g čokolade i 480 g šećera u kristalu.

Kada birate čokoladu za kuvanje, gledajte da ona ima najmanje 50% kakao delova. Proverena je Menaž čokolada, ali i one Nestle za kuvanje su takođe odlične.

Šljive operete, i procedite tako da izađe sva voda. Potom ih prepolovite i odbacite košticu.

Prvo kuvate šljive bez šećera i bez vode i to na jakoj temperaturi, a zatim na srednjoj. Kako džem počne da se zgušnjava, mešajte češće i vodite računa da ne zagori. Dodajte šećer onog trenutka kada uočite da više nema vode koju su šljive ispustile. Nakon nekog vremena, posle nekoliko mešanja, uzmete uzorak džema i stavite ga na tanjirić. Kako se džem hladi vi ga pomerajte i pustite da se sliva da biste videli gustinu. Imajte na umu da će se dodavanjem čokolade smesa zgusnuti.

Čokoladu usitnite na kockice i spustite u džem. Umešajte je i prokuvajte još malo dok se čokolada ne istopi.

Vruć čokoladni džem od šljiva sipajte u sterilisane staklene tegle i odmah zatvorite hermetički. Obrnite tegle naopačke i pustite da odstoje desetak minuta, a zatim ih vratite u normalan položaj.

Džem se hladi na sobnoj temperaturi do sledećeg dana, a zatim se odlaže u špajz ili podrumsku prostoriju.

Jafa džem od šljiva (sa pomorandžom i čokoladom)

Ko ne može da odoli jafa ukusu, sigurno će poželeti da priprema ovaj džem. Ništa nije teško i komplikovano iako na prvi pogled može delovati tako.

Potrebno je kilo i po šećera, 5 kg šljiva, svega jedna pomorandža, decilitar ruma i 200 g čokolade za kuvanje (crna čokolada).

Šljive morate oprati i očistiti od koštica pre nego što ih stavite da se kuvaju na temepraturi srednje jačine. Posle dva sata mešanja i kuvanja, dodajete šećer i pomorandžu koju ste iseckali na komadiće (sa korom). Kuvajte još neko vreme (oko 10 minuta), pa stavite kockice čokolade i mešajte dok se čokolada ne istopi i ravnomerno rasporedi. Posle toga dodajte decilitar ruma i opet promešajte.

Topao jafa džem sipajte u staklene sterilisane tegle. Tegle zatvorite hermetičkim poklopcima i pustite da se ohlade do sledećeg dana.

Sponzorisano:

loading...
Loading...