Recepti

Domaći sok od višanja – lekovitost i recept

Nije lako odoleti činiji punoj sjajnih, tamnocrvenih višanja koje stoje na stolu i mame svojim izgledom, svežinom i ukusom. Širom sveta, višnje rastu u voćnjacima, dvorištima, pa čak i u ponekim šumama. One inspirišu kuvare, u njima uživaju ptice i mame dečije osmehe u svima nama. U svežem obliku su dostupne od juna do avgusta i savršene su za letnje užine.

Evo nekoliko brzometnih činjenica u vezi sa višnjama. Njihovo naučno ime glasi Prunus cerasus, a poreklo im leži u Evropi i jugozapadnoj Aziji. Boja se kreće od svetle do tamnocrvene, a dugačke su oko 20 mm i široke oko 18 mm. Ukus im je slatko-kiselkast, ali ne gorak. Jedna činijica višanja daje 78 kalorija, a glavni nutritijenti u njima su bakar (17. 89 %), vitamin C (17.22 %), vitamin A (14.44 %), mangan (7.57 %), dijetetska vlakna (6.58 %).

Zdravstvene prednosti podrazumevaju pre svega antioksidansne efekte, smanjen rizik od moždanog udara, usporavanje razvoja srčanih bolesti i dijabetesa. Višnje su korisne za oči i vid, stimulišu mozak, leče prehladu, regulišu telesnu težinu, upalu, kao i digestivne probleme.

Prunus cerasus, poznata i kao višnja, vodi poreklo od imena roda Prunus koje je latinski naziv za šljivu. Potiče od grčke reči prunos što znači šljiva ili trešnja. Prunus cerasus je široko kultivisan listopadni grm ili malo drvo koje pripada porodici Rosaceae, u rodu Prunus L., rodom iz Evrope i jugozapadne Azije, koje ima bele cvetiće i plodove kiselog crvenog voća. Usko je povezana sa trešnjom (Prunus avium), ali je njen plod više kiseo i ima veće nutritivne vrednosti. Postoje mnoge popularne sorte višnje, a neke od svetski najpoznatijih su Balaton, Amarelle, Jubileum, Mesabi, Northstar, Montmorency, Surefire, Danube, Meteor i Morello. Zbog svog kiselog ukusa koristi se za pravljenje deserata, pita i drugih poslastica.

Ako se posmatra sa botaničke i uzgajivačke strane, višnja je listopadno drvo ili grm koji raste u visinu od 4 do 10 m i dobro uspeva u hladnijim i vlažnijim podnebljima. Preferira bogato, dobro drenirano, vlažno zemljište. Stablo je prekriveno crvenom do sivo-braon korom. Njene grane se šire na gore i ima glatke grančice. Listovi su jednostavni, 3 do 9 cm dugi i 2 do 5 cm široki, ovalni, glatki i sjajni. Cvetići su hermafroditi, bele boje, koji se nalaze u cvastima od 3 do 5 u jednom. Višnja cveta u maju.

Sam plod višnje je voćkica dužine od 20 mm i širine od 18 mm. Obično je svetle do tamnocrvene boje. Višnja ima intenzivan, opor i pomalo taninski ukus kada je sveža. Ona je slatko-kisela, ali nije gorka po ukusu. Dostupna je u kao sušena, zamrznuta, ali i u obliku soka, dakle kao ceđena. Kožica ploda je glatka i čvrsta, sa sjajnom površinom. Njeno meso sadrži malu centralnu košticu koja je obojena svetlobraon bojom.

Višnje koje su dostupne od juna do ranog avgusta u zavisnosti od regije gde se uzgajaju, takođe su poznate i kao ključni sastojci u desertima poput kolača, sorbea i sladoleda.

I to nije sve o višnjama!

One imaju, takođe, dugu, fascinantnu istoriju koja je bogata mitologijom i poukama. Kaže se da je višnjevo drvo ponudilo svoje plodove Maji, majci Budinoj, kako bi je održalo u dobrom zdravlju tokom trudnoće. U Severnoj Americi, aboridžinski narodi su otkrili da višnje imaju medicinska svojstva i to kora drveta, listovi i plodovi – umiruju bolove u stomaku i grlu.

Savremena istraživanja otkrivaju da višnje poseduju jedinjenje koje olakšava bol. Današnja istraživanja su usmerena na to da dokažu da su višnje prava superhrana. Bogate su sastojcima koji promovišu zdravlje, bore se protiv kancera, upala, a takođe poseduju dovoljnu količinu antioksidanasa, vitamina, minerala i fitohemikalija. Višnje su jedne od retkih poznatih prirodnih izvora hormona melatonina koji poboljšava raspoloženje i pomaže kod problema sa spavanjem.

Koncentrat višnje pokazuje obećavajuće rezultate za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja pri ispitivanjima koja su vršena na životinjama, kao i nizak nivo glikemijskog indeksa, pa se preporučuje dijabetičarima.

Sok od višanja – eliksir zdravlja

Višnje su postale veoma popularne u poslednjih nekoliko godina. U poređenju sa trešnjama, koje se pre konzumiraju u svežem stanju, višnje se češće konzumiraju kao sastojci u poslasticama ili u obliku soka.

Sok od višnje je napravljen od plodova Prunus cerasus drveta i povezuje se sa brojnim interesantnim zdravstvenim prednostima. Navešćemo vam nekolicinu naučno zasnovanih prednosti soka od višanja kada je u pitanju zdravlje i opšte blagostanje organizma.

Kao što je već rečeno, sok od višanja je vrlo bogat hranljivim sastojcima. Čaša od 250 ml soka sadrži 119 kalorija, od toga 28 g ugljanih hidrata, 5 g vlakana, 2 g proteina i 1 g masnoća. Sok od višanja je pun vitamina: vitamin A 62 %, vitamin C 40 %, mangan 14 %, kalijum 12 %, bakar 12 % i vitamin K 7 %.

Sok od višanja takođe sadrži manje količine vitamina B, kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, omega-3 i omega-6 masnih kiselina, pored antioksidanasa i drugih biljnih jedinjenja.

loading...

U poređenju sa varijetetima trešnje, višnje sadrže 20 puta više vitamina A, a njihovi nivoi antioksidanasa su 5 puta viši.

Naravno, kada je sok u pitanju, uvek treba imati na umu da neki proizvodi imaju značajne količine dodatih veštačkih šećera, pa je uvek najbolje odlučiti se za domaći sok bez šećera.

Sok od višanja povećava snagu i smanjuje bol u mišićima

Fizički aktivni pojedinci mogu biti posebno zainteresovani za efekat koji sok od višanja proizvodi na mišićima, tj. na njihovoj čvrstoći ili bolovima u njima.

U jednoj studiji je profesionalnim trkačima davan sok od višanja tokom sedam dana za redom i došlo se do rezultata da su oni imali manje bolova u mišićima tokom i nakon trke, u odnosu na one trkače koji ga nisu pili.

Dakle, sok od višanaj povećava mišićnu snagu i smanjuje upale, bol i oštećenja.

Sok od višanja pomaže da bolje spavate

Sok od višanja može biti siguran i efikasan način za lečenje nesanice i povećanje broja sati spavanja u toku noći. To je zbog toga što su višnje prirodno bogate melatoninom, hormonom odgovornim za spavanje.

Takođe, višnje sadrže dobru količinu triptofana i antocijanina, jedinjenja koja mogu pomoći organizmu da stvori melatonin i da produži njegove efekte.

U jednoj studiji, ispitanicima je davano da piju oko 480 ml soka od višanja svakog dana, dok je drugoj grupi davan placebo sok. Prva grupa je imala rezultat od 85 minuta više sna svakoga dana u odnosu na drugu grupu.

Sok od višanja smanjuje simptome artritisa i gihta

Često se tvrdi da sok od višanja smanjuje simptome artritisa, kao što su bolovi u zglobovima i upala. U jednoj studiji, sok od višanja smanjio je određene markere upale kod žena sa osteoartritisom, najčešćim tipom artritisa. U drugoj studiji, pacijenti koji su konzumirali dve čaše od 250 ml soka od višanja dnevno su imali manje bola i zategnutosti nakon šest nedelja.

Studije su takođe istraživale efekte soka od višanja na giht, tip artitisa koji je praćen ponavljanjem napada oticanja i intenzivnog bola. Ispijanje soka od višanja izgleda da smanjuje nivoe urinske kiseline u krvi, a to je upravo hemikalija koja može pokrenuti giht kada je ima u prevelikim koncentracijama.

Sok od višanaj promoviše zdravlje mozga i poboljšava moždane funkcije

Smatra se da su degenerativni poremećaji mozga, kao što su Parkinsonova i Alchajmerova bolest, uzrokovani, delimično, oksidativnim stresom.

Višnje i njihov sok sadrže velike količine antioksidanasa i drugih korisnih biljnih jedinjenja koja imaju zaštitnu ulogu kada su u pitanju ćelije mozga.

Sok od višanja jača imuni sistem

Sok od višanja bogat je mnogim vitaminima, mineralima i korisnim biljnim jedinjenjima za koja se smatra da pružaju dobar podstrek imunom sistemu. Naročito se veruje da visok antioksidativni sadržaj višanja može pomoći u prevenciji infekcija.

Jedna studija je istražila efekat ovog soka na simptome infekcije gornjeg respiratornog trakta. Rezultati su bili veoma pozitivni.

Instrukcije za doziranje soka od višanja

Ako ste zainteresovani za prednosti koje pruža konzumacija soka od višanja, onda bi trebalo da pratite instrukcije o načinu upotrebe. Tokom ispitivanja, pacijentima su se uglavnom davale dve dnevne doze soka od 250 ml. Veruje se da je ova doza jednaka konzumiranju oko 200 svežih višanja dnevno.

Sok od višanja je bezbedan za skoro sve ljude, iako sadrži visoke količine sorbitola – tipa šećernog alkohola koji može izazvati bolove u stomaku i dijareju kod nekih ljudi. Sok od višanja takođe sadrži kvercetin, biljno jedinjenje koje može reagovati sa određenim lekovima, naročito sa razređivačima krvi.

Recepti za domaći sok od višanja

Sok do višanja bez konzervansa. Ovaj zdrav sok od višanja se lako pravi, a posebno je pogodan zato što ne zahteva trošenje struje, tj. kuvanje, niti u sebi ima veštačke konzervanse. Za njega će vam biti potrebno 3 kg višanja, litar i po vode, 40 g limontusa i šećera taman onoliko koliko litara tečnosti dobijete.

Pre početka pripreme soka, višnje morate dobro oprati i očistiti od peteljki. Kada ih dobro properete pod mlazem hladne vode, stavićete ih u veliku posudu i zasuti limontusom. U to dodajte vodu, pa ih potom izgnječite prstima. Na taj način ćete ih odvojiti od koštica. Neka izgnječene višnje odstoje cele noći.

Sledećeg dana krećete sa ceđenjem. Sav sok koji dobijete ceđenjem izmerite, a potom dodajte istu količinu šećera. Na primer, na 2 litra ceđenog soka, dodajete 2 kg šećera.

Dobro promešajte šećer i sok i gledajte da se šećer u potpunosti istopi. Neka sok odstoji čitavog dana, a vi ga, s vremena na vreme, mešajte. Na kraju, sipajte gotov sok u sterilisane flaše, a potom pasterizujte ukoliko želite da duže potraje.

Smatra se da ovako spremljen sok snižava visok krvni pritisak!

Sok od višanja koji se kuva. U ovaj recept se takođe ne stavlja konzervans, ali se kuva, pa zato zahteva malo više vremena. Nabavite 5 kg višanja i isto toliko šećera, potom 2 kesice vanilin šećera i 50 g limontusa. Za sok će vam trebati oko 3 l vode.

Višnje ćete pre upotrebe temeljno oprati i odvojiti koštice i peteljke. Oprane višnje stavljate u veliku šerpu, pa ih pospete šećerom, limontusom i vodom. Tako posoljene i potopljene, višnje treba da odstoje čitava 24 h i to na tamnom mestu. Slobodno ih možete povremeno promešati i malo izgnječiti ručno.

Sledećeg dana uzimate cediljku koja ima krupne rupice, a možete koristiti i mašinu za pasiranje paradajza. Neke domaćice cede višnje uz pomoć gaze. Sve višnje ćete procediti, a zatim isprobati sirup razblažen sa vodom. Ako smatrate da treba dodati još malo šećera ili limontusa, tako i učinite.

Proceđen sok potom kuvate na umerenoj vatri, koju smanjujete kada krene da se podiže pena. Neka se krčka oko 3 do 5 minuta.

Vreo sok sipate uz pomoć levka u zagrejane flaše (na 100 stepeni u rerni). Zatim flaše dobro zatvorite celofanom i originalnim zatvaračima.

Sve flaše poređajte jednu do druge, pa ih umotajte u ćebe.

Ovako umotane flaše treba da se hlade oko 2 dana.

Nakon toga, sok/sirup može da traje i čitavu godinu, pa i dve, ako se ne popije.

Višnja u svim svojim oblicima ima vrlo visoka blagotvorna svojstva po opšte zdravlje čoveka, a sok od višanja je svakako najdostupniji tokom čitave godine.

Sponzorisano:

loading...
Loading...