Zdrava hrana

Koja sve masna hrana šteti našem organizmu i na koji način?

Jedan od najvećih neprijatelja našeg organizma zapravo je masna i nezdrava hrana. Mnogo je razloga koje ćemo vam objasniti u nastavku teksta, a na vama je da razmislite o donesete odluku šta je važnije – vaše zdravlje ili ukusni zalogaji.

Neodoljiva hrskava pržena slaninica, sočna pljeskavica, vruće pečenje, kobasice i jaja… Osim što ste dobili pun želudac, rizikujete da dobijete i gasove, probleme sa želudcem, dijabetes, proširene vene, probleme sa kožom, srčana oboljenja… Spisak ide u nedogled, a najgore (ili najbolje) od svega je što smo mi ti koji pravimo izbor. A jedina i najvažnija odluka je u našim rukama.

Da li je masna hrana potrebna našem organizmu?

Masti jesu potrebne našem organizmu. Ali radi se, o zdravim mastima. Dobre masti daju energiju našem telu i podržavaju rast ćelija. Štite naše organu i pomažu telu da bude toplo. Pomažu našem telu da apsorbuje hranljive materije i proizvodi važne hormone.

Vitamini A, D i E su topljivi u mastima, što znači da će se apsorbivati samo uz pomoć masti. Našem telu definitvno trebaju dobre masti.

Na primer:

Pljeskavica pržena na ulju svakako ne spada u zdrave masti. Namirnica koja sadrži zdrave masti je recimo kikiriki, ili kikiriki puter

Zašto jedemo masnu hranu?

Previše posla, nervoza, stres, ubrzani način života, često ne dozvoljavaju da vodimo računa o onome što jedemo. Vraćajući se sa posla, nemamo vremena za skuvani, zdraviji ručak pa svraćamo do fast fooda i uzimamo punjenu pljeskavicu. Plus prilozi. A brza hrana je tako ukusna zar ne?

Usta i želudac su srećni i siti. Vremenom nas već i mrzi da spremamo kući. Vrućina je, umorni smo, želimo aktivan život, idemo u restorane. U restoranima opet glad, osećamo mirise, želudac alarmira da želi hranu. Dajte ono što je najbrže. Slanina kobasice i jaja? Divno!

Noću se probudimo u neko doba, gladni! Samo malo da pregrizemo nešto. Kesica čipsa, ma nije strašno.

Masti iz hrane oblažu naša usta i pomažu nam da uživamo u hrani. Zbog trans masti, hrana ima bolji ukus.

Dakle, zašto jedemo masnu hranu? Masna hrana je brža, ukusnija, dostupnija. Mi smo sve nemarniji, u sve većoj gužvi i lenji. Ali, dokle možemo tako?

Šta su to trans masti?

Trans masti su veštačka vrsta masti koje nastaju u industrijskom procesu kao što je pečenje ili prženje. Podstiču stvaranje masnih naslaga koje u našem organizmu. Tako dolazi do začepljenja arterija, vena i kapilara. A nakon toga i do ozbiljnih oboljenja poput šloga i infarkta.

Kako loše masti deluju na naš organizam?

Kao što smo već rekli, organizmu trebaju masti. Sa malom i zdravom količinom on ume da se snadje, da ih rasporedi pravilno i iskoristi ih maksimalno. Medjutim, kada preteramo ili kada unosimo više loših masti, naš organizam trpi. Loše ili trans masti, na mnogo načina deluju loše na naš organizam. U nastavku navodimo par primera, ali nažalost spisak je dugačak.

Rizik od srčanih bolesti

Previše zasićenih masti izaziva nakupljanje holesterola u krvnim sudovima. Zasićene masti povećavaju LDL, loš holesterol. Posledice uvećanog LDL holesterola mogu biti srčani ili moždani udar.

Masna hrana često je bogata i solju, pa to dovodi do visokog krvnog pritiska. Stalna upozorenja naučnika o opasnosti od trans masti, nisu bez razloga. Broj srčanih i moždanih udara bi se smanjio za čak 6 %!

A čak i mala doza od samo 2 grama dnevno ovuh masti povećava rizik od srčanog udara.

Gojaznost

Gojaznost je prekomerna telesna masa nastala usled povećanja masnig tkiva u organizmu. Gojaznost ili prekomerna težina, nije problem samo vizuelne prirode i viška težine, već se danas klasifikuje kao bolest.

Osim masne i nezdrave hrane kao glavnog uzroka, tu su i druge stvari. Veoma bitno je i doba dana kada jedemo, zatim kvalitet i količina obroka, fizička (ne)aktivnost, nekada čak i genetika.

Jedini lek za ovu bolest, su ishrana i fizička aktivnost. Dakle, zdrav način života.

Više manjih obroka u toku dana, dijeta sa sagorevanjem masti, više voća i povrća, više vlaknaste hrane, manje mesa i mesnih proizvoda, bez aditiva i slatkiša… samo su neki od primera.

Fizička aktivnost treba biti redovna, bila to šetnja, aktivno vežbanje, trčanje, odlazak na redovne sportske aktivnosti i slično.

Problemi sa kožom zbog masne hrane

Sve česća istraživanja povezuju nastanak akni i bubljica sa masnom, nezdravom hranom.

Ukoliko jedemo previše masti, izazivamo povišen pritisak i povišen šećer u krvi, što može dovesti do hormonskog poremećaja i nastanku akni. Previše masti u krvi usporava transport kiseonika i drugih hranljivih materija u našem telu. Kako ne migu doći do kože, ona zbog nedostatka vitamina i kiseonika ne može da se obnovi i ostane zdrava.

Pa tako kada sledeći put pojedete pomfrit, picu, prženo meso poput svinjentine ili slanine, kao i ako popijete alkohol, nemojte se iznenaditi ako ugledate akne ili ako koža postane problematična.

Proširene vene zbog masne hrane i masnoće u krvi

Osim zdravstvenog, proširene vene predstavljaju i veliki estetski problem. Problem proširenih vena najčešće pogadja žene, pojavljuje se i u toku trudnoće, kod osoba koje većinu dana stoje, kao i kod gojaznih osoba.

Proširene vene zapravo predstavljaju bolest krvnih sudova. Svaki dodatni kilogram stvara dodatno opterećenje na krvne sudove nogu. Posledica toga je njihovo slabljenje koje za rezultat ima proširene vene.

Kada odlučite da se oprostite od masne hrane i kada krenete u bitku sa kilogramima, pomoć možete potražiti i u kremama za proširene vene. Postoji jako puno gelova i krema za vene, a najpoznatiji su Venogel, Kesten gel, Venoklar, Sofija krema za vene, Reaven gel za proširene vene i mnogi drugi, a svi ovi proizvodi mogu pomoći tako što će ukloniti bol u nogama i opustiti napetost u venama. U isto vreme će ojačati krvne sudove pomoću svojih lekovitih prirodnih sastojaka.

Problemi sa stomakom i crevima

Kada jako često konzumirate masnu hranu, velika količina masti opterećuje organe za varenje. Masnoće se mnogo sporije vare od ugljenih hidrata i proteina. Zato se često nakon masne hrane mnogi osećaju loše, kao da će “pući”.

Kako organizam ne može adekvatno da vari puno masti, dolazi i do bolova u stomaku, dijareje ili zatvora.

Šta spada pod masnu hranu?

U nezdravu i masnu hranu nažalost spada ono što verovatno volite da jedete. Pa tako se tu nalazi pica, sve vrste grickalica (čips, kokice…) beli hleb, previše slatkiša, margarin, prženi krompirići, svinjsko meso, slanina, kobasice, viršle…masni sirevi i kačkavalji.

Takodje, iako voće važi za zdravu hranu, pripazite sa avokadom koji je zdrav ali koji ima najviše masnoća. Pun je vitamina i minerala. Bogat je kalcijumom k natrijumom, ima puno A, C, E, B, kao i dosta gvoždja i cinka. Ipak, pažljivo- bogat je biljnim mastima i u jednom avokadu ima čak 160 kalorija.

Kako da kažemo ne masnoj hrani?

Iako deluje jako teško, zapravo je prilično lako onda kad shvatite da je zdravlje u pitanju. Najpre sebi obezbedite život bez stresa, jer je ponekad stres glavni razlog našeg prežderavanja masnom i nezdravom hranom.

Obroke planirajte unapred, imajte više manjih obroka, i jedite što više raznovrsnog voća i povrća. Na taj način bar imate preventivu gojaznosti. Nemojte da jedete noću jer je to jedna od najvećih opasnosti za vaše zdravlje. Kasni obroci se ne svare dobro i mogu izazvati brojne tegobe sa zdravljem.

Takodje uvrstite fizičku aktivnost u svakodnevnicu. Šetajte, plivajte, dzogirajte jer na taj način jačate vaše srce, ali i sprečavate gojaznost kao i razne druge probleme kao što su proširene vene, višak masnoće na licu, znojenje i slično. I naravno, priuštite sebi odmor, toplu kupku, opuštajuću masažu.

I za kraj, strah je najbolji učitelj. Godišnja istraživanja u našoj zemlji upozoravaju da od nepravilne ishrane i masne hrane i do 57% ljudi umire od srčanih bolesti i krvotoka.

Zdrava alternativa uvek postoji i nikad nije kasno da se trgnete i da krenete zdravo!

Sponzorisano:

loading...
Loading...